PJEVAČICI i voditeljici Idi Prester nikada nije manjkalo aktivizma ni društvenog angažmana, a od kad je postala majka njezin interes za planet koji će baštiniti njezina djeca još je i veći. Zato nam je ona bila prva na listi potencijalnih komentatora trenutačnih "feminističkih" stremljenja, koja su posljednjih nekoliko mjeseci, a pogotovo tjedana, došla u centar pozornosti naše male palanke. U cijelu žensku priču se odlično uklopio i video kojim je Ida vlastitim primjerom i obnaženih grudi cijeloj naciji i šire objasnila kako napraviti samopregled i otkriti rak dojki u ranoj fazi.

Budući da su joj oba roditelja oboljela od karcinoma, Ida se rado uključila u novu kampanju udruge za oboljele od raka Nismo same.

"Bolest, a posebno karcinom, jako je stigmatizirana. Oboljele osobe se osjećaju kao izopćenici iz društva i s velikim sramom o tome govore. Liječnici su mi rekli da su im neke žene došle tek u kasnoj fazi karcinoma jer ih je ranije bilo sram", priča Ida, čiji su roditelji samo zahvaljujući ranoj dijagnostici uspjeli izvući živu glavu.

Dijelom zbog tog iskustva, a premda joj to uopće nije bilo lako, pristala je pred kamerom pokazati svoje gole grudi i ženama je dala jasnu uputu o tome kako napraviti samopregled dojki.

"Očito i sama imam neke tabue, nisam navikla pokazivati tijelo javnosti, čak ni u kupaćem kostimu. Do zadnjeg trenutka sam se borila da video snimim u tankoj majici, tek na setu su me ohrabrile na ovo. Naravno, doseg kampanje je ovako daleko veći. Jako mi je drago što sam ipak popustila, na kraju sam shvatila da je problem samo u mojoj glavi i da ako se ja sramim svoje zdravo tijelo pokazati u tom kontekstu, kako je tek ženama koje boluju od karcinoma i svaki dan žive s takvim tijelom?" priznaje Prester te napominje da su reakcije na video puno snažnije nego što je očekivala.

"Za mene su to samo grudi jedne obične žene i ne vidim u tome nešto senzacionalno, no izgleda da su ljudi navikli gledati golo tijelo samo u kontekstu seksualnog simbola ili modne fotografije. Tako da sam taj prikaz normalnog neretuširanog ženskog tijela u drugom kontekstu im je nešto novo i začuđujuće", tvrdi i dodaje da je upravo to jedan od razloga zašto je ova kampanja uspješna.

No nije u potanju samo medijska buka nego i stvarni utjecaj koji je ostavila na zdravlje žena.

"Dobili smo baš jako puno poruka žena koje kažu da su se zahvaljujući tom mom videu prvi puta u životu pregledale jer im je napokon netko jednostavno prikazao kako se to radi. To je najbolje što se ovakvim kampanjama može i dogoditi. Ako uspijemo spasiti bar jedan život na ovaj način, sve se isplatilo i svi možemo biti presretni", zaključuje.

Iskoristili smo priliku da s Idom prokomentiramo i nedavne događaje i prosvjede širom Hrvatske, čija je predvodnica Jelena Veljača. Možemo misliti o društvenom angažmanu celebrityja što god želimo, no teško da bi prosvjed Pravda za djevojčice bio toliko uspješan da su ga organizirale feminističke organizacije. Neki će društveni angažman ženskih celebrityja nazvati "pink", "pop" ili "light" feminizmom, no vrijeme je da prihvatimo da je Diorova majica "We Should All Be Feminist" danas skoro pa jednako moćno sredstvo komuniciranja kao što su to nekoć bili prosvjedi na ulicama i spaljivanje grudnjaka. Mjesto otpora sada je na internetu i možda je ukrašeno šljokicama, a kada je u pitanju kombinacija šljokica i feminizma, tu uspješnije osobe od Ide Prester nema.

"Feminizam nije rezerviran ni za koju žensku grupu, on pripada svima nama, i intelektualcima/kama, radnicima, mladima, starima, muškarcima i ženama. Svima je u interesu zdravo i ravnopravno društvo. U tom kontekstu ga ne možemo oduzimati ni javnim osobama, dapače. Dobro je da javne osobe koriste svoj utjecaj za promociju stvari u koje vjeruju. Zašto bi pričale samo o kozmetici, frizuri i modi, ako imaju mogućnost promovirati kampanje azila za napuštene životinje, reciklažu ili borbu protiv tumora i zlostavljanja žena? Drago mi je što su žene u javnosti to shvatile pa svoj medijski prostor koriste i za teme koje su puno važnije od vrste omiljene maskare", kaže te dodaje:

"Super mi je ona izjava Ane Opalić iz grupe U pol' devet kod Sabe u kojoj kaže da joj je danas u Hrvatskoj teže biti žena nego lezba. Kod pitanja homoseksualnosti čini mi se kao da u Hrvatskoj imamo skok u fazi, društvo je postalo puno tolerantnije i otvorenije zadnjih par godina. Jako sam ponosna zbog toga. No kad su u pitanju prava žena, medijska slika žena ili njezin položaj u društvu, dosta smo se vratili unatrag. Čini mi se da su žene još osamdesetih, pred 40 godina, bile puno osnaženije i ravnopravnije. Pored toga, tu su i statističke činjenice. Broj ubojstava i zlostavljanja žena od strane njihovih (ostavljenih) partnera rapidno raste. Upravo to je izvuklo onolike ljude na prosvjede širom Hrvatske, svakih par tjedana čitamo novu groznu priču o zlostavljanju, silovanju, maltretiranju žena. Počinitelji često dobiju smiješne kazne, mnogi od njih nikad ni ne završe u zatvoru. Ljudima je već pukao film, atmosfera je nepodnošljiva. Jelena ih je samo potaknula i organizirala, to je vrijednost javne osobe, ali svi ti revoltirani građani su već bili spremni za ulicu. Jako mi je drago vidjeti sve te ljude, koji su tu jer žele ostaviti bolji svijet svojoj djeci. Mislim da će se u konačnici i politika morati prilagoditi pritiscima za bolji sistem, to se već događa, korak po korak."

Budući da je majka dvojice sinova, itekako joj je važno u kakvom svijetu žive, ali i kako se odnose prema drugima, a u tome joj naše društvo i ne ide previše na ruku.

"Moji sinovi su još dosta mali, trudim se jako da ih od malih nogu odgajam da budu slobodni, samopouzdani i topli ljudi. Da ne skrivaju emocije, da poštuju tuđe izbore, da budu blagi i tolerantni. Kako bi moj muž rekao - odgajaš ih za život u Švedskoj", kaže Ida kroz smijeh.

"Na Balkanu, pogotovo u Beogradu, gdje će provoditi najviše vremena kad krenu u školu, vrijede ipak drugačija pravila. Ovaj dio svijeta je prilično tvrd i trebaš se izboriti za sebe od malih nogu. I moji klinci su već prilično društveno uvjetovani. Pokupili su neke društvene obrasce, koje ja kao majka pokušavam stalno korigirati. Od kad su krenuli u vrtić jako razlikuju stvari za curice i dječake, ovo su muške igračke, ove su za curice, ovo su muške boje, ovo su ženske... Ma odakle vam to?", priča Prester te dodaje kako se s druge strane ne treba tome čuditi jer svima je normalno da od najranijeg djetinjstva ulazimo u odvojene dijelove dućana za djevojčice i dječake. 

"Već od beba je sve za curice cifrasto i s mašnicama, a za dečke sa superherojima. Baš jučer sam čula priču jedne majke koju je kada je u knjižari kupovala blok za neki školski predmet prodavačica pitala je li za curicu ili za dječaka. Bilježnica za školu! Dakle, od početka nam usađuju da naš razvojni put mora biti drugačiji. Curice se usmjeravaju prema estetici, modi i ljepoti, a dečki prema avanturi i smjelosti. Moraju biti jači i hrabriji, a kad plaču im kažu - šta plačeš kao curica? Znam da se možda nekima čini kao pretjerivanje, ali sigurna sam da korijen budućih problema nastaje već od tog uzrasta. Nije to problem samo za djevojčice, buduće žene, već i za dječake kojima se usađuje kompleks manje vrijednosti ako nisu mačistička slika muškarca-delije-zaštitnika. Gube samopouzdanje pri svakom neuspjehu, opterećuju se svojom ulogom glavnog hranitelja obitelji, boje se pokazati slabosti", ističe Ida i dodaje:

"Danas su muškarci i žene ravnopravni partneri, kako u kući tako i na poslu. Nije neobično da žena više zarađuje od muškarca ni da je dominantnija u puno stvari. Tako trebamo svoje dečke odgajati od početka, da žene prihvate kao ravnopravne, a ne kao prijetnju, ni kao ukras, a ni kao vlasništvo. To je stvarno najbolji put za oba spola."

"Prisustvovala sam situaciji u vrtiću kada odgajateljica nije znala kako riješiti svađu između djevojčice i dječaka oko autića i rekla je: 'Ti si i onako curica, pusti njega da se igra s autićem'", kaže Prester te naglašava da jedna ovakva svakodnevna situacija puno govori o našem pristupu odgoju i o društvu kakvo stvaramo.