GOTOVO da nema zaposlenika koji u nekom trenutku karijere nije imao loše iskustvo sa šefom. Nedavno istraživanje koje su proveli stručnjaci za ljudske resurse Ken i Debra Corey, autori knjige "Loši šefovi uništavaju živote", potvrđuje da je to gotovo univerzalno iskustvo. Njihovi podaci pokazuju da je čak 99,6 posto ispitanika patilo pod vodstvom lošeg nadređenog, piše New York Post.

Na temelju svog istraživanja, Coreyjevi su otkrili da, iako su loši šefovi sveprisutni, njihovi neuspješni stilovi vođenja mogu se svrstati u deset osnovnih arhetipova.

Izbjegavatelj

Ovaj tip šefa podsjeća na odsutnog roditelja. Sklon je izbjegavanju kontakta i ne posvećuje svom timu vrijeme i pažnju potrebne da bi se zaposlenici osjećali sposobno i cijenjeno.

Zanemarivač

Ovaj nadređeni čini da se zaposlenici osjećaju podcijenjeno tako što sustavno ignorira njihov doprinos, ideje ili prijedloge.

Zatajivač informacija

Kao što mu i samo ime govori, ovaj šef ili uskraćuje informacije ili ih dijeli na način koji ne pomaže njegovom timu da uspješno obavlja posao.

Nezahvalnik

Nezahvalnik uništava moral tima jer nikada ne pokazuje priznanje, zahvalnost ili poštovanje. Zbog njega se zaposlenici osjećaju obezvrijeđeno, nevidljivo i kao da ih se uzima zdravo za gotovo.

Pretvarač

Ovaj šef je klasični primjer osobe koja svima želi ugoditi. Boji se neugodnih situacija i sukoba pa zbog toga ne daje iskrene povratne informacije koje su zaposlenicima potrebne i koje zaslužuju.

Blokator

Ovaj arhetip je neprijatelj napretka. On sprječava ili aktivno koči razvoj karijere svojih zaposlenika, onemogućujući im da ostvare ciljeve, steknu nove vještine ili pridonesu uspjehu tvrtke.

Vatrogasac

Ovaj tip vođe situacije rješava panično i reaktivno, bez prethodnog upozorenja ili jasne strategije. Time često sabotira sposobnost tima da planira i ostvaruje dugoročne ciljeve.

Mikromenadžer

Pretjerano angažiran nadređeni, ovaj je šef kritičan, sklon kontroli i neprestano određuje ne samo koji posao treba obaviti, već i na koji točno način.

Krivac

Ovaj šef je "profesionalni tužibaba" koji je alergičan na preuzimanje odgovornosti. Rutinski svaljuje krivnju na druge za vlastite pogreške ili propuste.

Prisiljivač

Ponaša se kao diktator i zlorabi svoju moć kako bi kontrolirao i prisiljavao tim na poslušnost. Očekuje apsolutnu lojalnost, a zauzvrat ne nudi nimalo autonomije.

Jeste li vi loš šef?

Prema Debri Corey, prvi korak u borbi protiv loših šefova jest da se zapitate jeste li možda i sami takvi. "Čak 95 posto nas koji smo loši šefovi to smo zato što zapravo nismo ni svjesni da nešto radimo pogrešno", izjavila je za HR Dive.

Pa kako onda znati jeste li vi problem? "Ako vaša prisutnost sputava ljude umjesto da ih osnažuje, to je znak za uzbunu", rekao je stručnjak za radno okruženje Jeff Civillico za The Post. Dodao je kako su zaposlenici zapravo ogledalo menadžmenta.

"Kada vam ljudi prestanu govoriti teške istine, kada izbjegavaju tražiti povratne informacije ili na sastancima počnu igrati na sigurno, to nije znak sklada... To je znak oklijevanja", istaknuo je Civillico.

Najčešći tipovi loših šefova

Među ispitanicima, Nezahvalnik, Mikromenadžer i Izbjegavatelj pokazali su se kao najčešći tipovi loših šefova, s kojima se susrelo oko 80 posto anketiranih. "Nezahvalnik iscrpljuje osjećaj svrhe. Mikromenadžer guši autonomiju. Izbjegavatelj svojom šutnjom stvara nesigurnost", dodao je Civillico.

Što članovi tima mogu učiniti kako bi poboljšali situaciju? Civillico napominje da je ključ u strateškom pristupu. "Kod Nezahvalnika ističite svoje doprinose. S Mikromenadžerom komunicirajte proaktivno. Izbjegavatelju postavljajte jasna i fokusirana pitanja", savjetuje. "Ne možete uvijek promijeniti njihov pristup, ali možete oblikovati radno okruženje."

Zašto se neki šefovi teško mijenjaju

Civillico napominje da se Mikromenadžeri i Nezahvalnici najteže rješavaju svojih navika, čak i kada su svjesni da su njihovi postupci kontraproduktivni. "Oba ponašanja proizlaze iz straha. Nezahvalnici su često preopterećeni pritiskom pa izgube iz vida ljudski faktor, dok Mikromenadžeri svoju vrijednost temelje na tome da su oni ti koji osiguravaju da je sve napravljeno kako treba", objasnio je.

Ipak, ima nade

Ipak, nije sve izgubljeno za loše vođe. Civillico uvjerava da je prijelaz od groznog šefa do omiljenog vođe moguć. Tvrdi da profesionalci mogu pronaći svrhu i snagu usmjeravanjem energije na ono što mogu kontrolirati: vlastiti trud, standarde i međuljudske odnose. "Čak i u okruženju koje nije idealno, možete usavršavati svoje vještine i poticati ljude oko sebe", dodao je.

S pozitivne strane, Civillico kaže da vas loš šef može učiniti boljim. "Loše vodstvo služi kao kontrast. Ono vam otkriva kakav je osjećaj biti otuđen i koliko brzo takvo ponašanje može uništiti moral. Ako obratite pažnju, loš šef postaje vodič koji vam pokazuje točno kakav vođa i sami jednog dana želite postati."