LEŽALA je mrtva u hodniku svog doma u Rotterdamu gotovo desetljeće.

"Nitko to nije primijetio", rekao je za Euronews glasnogovornik nizozemskog ministarstva zdravlja Axel Dees. "Bio je to pravi šok! Kako je uopće moguće da u tako velikom gradu netko bude mrtav 10 godina, a da to nitko ne primijeti, da nikome ne nedostaje?"

Ova 74-godišnjakinja je na kraju pronađena tako što su radnici primijetili veliki broj nagomilanih pisama ispred njenih ulaznih vrata, nakon čega su pozvali policiju.

Ovaj šokantni događaj iz 2013. godine motivirao je Huga de Jonga da nešto poduzme. Tada radeći u Gradskom vijeću Rotterdama, razvio je lokalni plan za borbu protiv usamljenosti. Danas, ovaj ministar zdravlja Nizozemske, proširio je svoju strategiju na cijelu državu.

Nije Nizozemska jedina zemlja koja je poduzela korake po ovom pitanju. Uslijed problema s kojim se Europa počela suočavati, Velika Britanija je prva zemlja koja je imenovala ministra za usamljenost.

Kolika je razina usamljenosti ljudi u Europi?

Osnovna poteškoća s kojom se stručnjaci suočavaju prilikom definiranja ovog problema i utvrđivanja raste li on i koliko se brzo širi kontinentom, jest nedostatak podataka za uspoređivanje.

Prvo, usamljenost je subjektivni osjećaj koji se razlikuje u različitim društvenim grupama i državama. Drugo, iako postoje studije, one su relativno nove pa je malo referentnih vrijednosti s kojima bi se rezultati mogli usporediti te uočiti eventualni rast ovog problema.

Usamljenost pogađa sedam posto odraslih ljudi širom Europe, navodi se u kratkom tekstu Europske komisije. Također, u tekstu stoji da se ljudi u istočnim i južnijim dijelovima Europe češće osjećaju usamljeno nego ljudi u zapadnim, odnosno sjevernijim dijelovima.

Govoreći konkretno o društvenoj izolaciji, najgore stanje je u Italiji, Nizozemskoj i Francuskoj. U anketi iz 2015. godine koja je pitala građane imaju li od koga zatražiti pomoć ili se nekome povjeriti o privatnim stvarima, ove tri zemlje izdvojile su se po negativnim odgovorima.

Pogađa li usamljenost samo starije ljude?

Čak 1,4 milijuna starijih od 50 godina u Engleskoj priznaju da se često osjećaju usamljeno, navodi dobrotvorna organizacija "Age UK". Stručnjaci kažu da se udio starijih osoba koje se osjećaju usamljeno nije promijenio, ali se ukupan broj povećava jer ljudi žive sve duže.

Axel Dees je rekao da kako ljudi stare, njihovo se društveno djelovanje smanjuje, a samim time i povezanost s drugim ljudima: "Vidimo da je broj starijih ljudi zaista velik. Oni nemaju prirodan način kako ostati u kontaktu s drugima. Točno je i da djeca nastoje živjeti dalje od svojih roditelja i to je još jedan razlog za pojavu usamljenosti kod starijih."

Međutim, iako se inicijative za borbu protiv usamljenosti fokusiraju na starije starosne skupine, prema riječima bivše parlamentarke Judith Merkies, usamljenost pogađa i mnoge druge skupine. Ona je rekla da je istraživanje u Njemačkoj pokazalo da su mladići najusamljenija skupina, a da se stupanj usamljenosti povećava i kod mladih žena.

"Mnogo ovakvih inicijativa usmjereno je na starije osobe. U glavama postoji ta ideja da ste, ako ste stari, samim time i usamljeni", rekla je Judith. "Te inicijative za starije su veoma lijepe, ali zbog čega imamo predrasude o tome da usamljenost ovisi o godinama?"

Što uzrokuje usamljenost?

Istraživači kažu da su loše zdravlje, usamljenički život i stupanj siromaštva čimbenici koji povećavaju rizik od usamljenosti.

"Ali presudni utjecaji su karakter čovjeka i sposobnost povezivanja s drugim ljudima", rekla je Judith Merkies. "Svi čimbenici vezanja koji su nekada postojali, vremenom pomalo blijede. Sve više je prisutna i razlika između onih koji rade i imaju financijska sredstva, i onih koji nemaju. Obitelj je, također, veoma važna. Ljudi su isključeniji ako se moraju odseliti zbog posla."

Robin Hewings, direktor kampanje za okončanje usamljenosti, kaže da jedan od najvećih rizika dolazi tijekom ključnih životnih promjena: "Ako se preselite zbog novog posla ili obrazovanja, to može biti velika promjena, osobito kod mladih. Mijenja se okruženje, krug prijatelja... A nije uvijek lako uklopiti se. Drugi rizik se javlja nakon što u naš život uđu djeca. U velikoj mjeri, smanjuju se izlasci i društvena interakcija. Djeca radikalno mijenjaju život."

Uz životne promjene, također je analiziran i čimbenik novih tehnologija.

"Apsolutno postoji veliki rizik kada su internet stranice poput Facebooka i Instagrama u pitanju. Tamo ljudi sebe predstavljaju u najboljem svijetlu, a uspoređivanje s drugim ljudima, kada nam se čini da su svi drugi sretniji, zadovoljniji, ispunjeniji... može stvoriti osjećaj usamljenosti", kaže Hewings.

"S druge strane, društvene mreže mogu biti i korisno sredstvo za održavanje društvenih odnosa. Ranije, ako vam se član obitelji preselio u Australiju, suočavali ste se s činjenicom da ga godinama nećete vidjeti. Danas ga možete viđati svakog dana, preko Skypea ili drugih platformi. Digitalne tehnologije nude mogućnosti za rješavanje problema usamljenosti; one mogu pomoći ljudima pronaći stvari koje ih zanimaju, ljude s kojima se žele povezati i pomoći u održavanju odnosa", dodaje.

Što možemo učiniti kako bismo se izborili s ovim problemom?

Božić i drugi praznici su često asocijacija na obitelj i prijatelje, pa se tijekom ovih dana češće razmišlja o onima koji nisu tu. Međutim, stručnjaci ističu da se usamljenost ne osjeća samo tijekom prazničkog razdoblja.

"Ljeto može biti razdoblje godine kada se posebno osjećamo usamljeno, jer tada se mnogo putuje."

Judith Merkies je rekla da bi na razini pojedinca, svatko trebao pokušati napraviti određena poboljšanja i iskorake u krugovima u kojima se kreće. S druge strane, vlade zemalja trebaju osigurati obrazovanje mladih na temu kako se pripremiti za život tako da mogu stvarati društvene veze.

"Učimo mlade kako govoriti strane jezike, ali ne učimo ih kako se povezati. Moramo im objasniti što znači povezati se s drugima. Što je potrebno učiniti i kako? Također, treba prikazati stvarnu sliku, jer je slika koju često vidimo na društvenim mrežama nestvarna, ukrašena, gotovo bajkovita realnost. Nažalost, internet sve više ohrabruje obavljanje aktivnosti iz svojih domova, i sve je manje tjelesne interakcije među ljudima. Kako komunicirati, kako sretati jedni druge ako više ne postoji razlog za izlazak?", kaže.