Jaja dalmatinskog pelikana čuvaju se u Beču
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U BEČKOM prirodoslovnom muzeju čuvaju se jaja koja su danas jedinim dokazom da se u dolini Neretve gnijezdio "kudravi nesit" ili "dalmatinski pelikan" (Pelecanus crispus). To je ptica koja se odselila s Neretve ne vrativši se više nikada u rodni kraj.
Prve vijesti o bogatstvu ptičijih vrsta na Neretvi dohode od rimskog pisca Marka Porcija Katona. S dolaskom austrijske vlasti zanimanje prirodoslovaca raste pa tako u dolinu Neretve dolaze E. F. Germer, F. Neumayer i K. von Feldegg. Prema preparatu iz Feldeggove zbirke prvi put je u znanstvenoj povijesti opisana do tada nepoznata ptičja vrsta - kudravi nesit ili dalkmatinski pelikan, stoji u ogledu Ivana Baće objavljenom u EuroCityu.
Inače prvi popis od 212 ptičjih vrsta Neretvanske doline objavio je 1842. talijanski liječnik Francesco Lanza. Do Prvog svjetskog rata Neretvu su posjećivali prirodoslovci kao što su Ivan Evanđelista Kuzmić, Juraj Kolombatović, i fra A. Brandis. Zaslugom mladog zagrebačkog ornitologa Dragutina Rucnera 1952. godine utemeljena je Ornitološka zbirka u Metkoviću koja sa više od 340 preparata među kojima su primjerci 218 od 310 ptičjih vrsta s Neretve, spada među najveće takve zbirke u Europi.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Još da su nam jaja dalmatinskog pelikana iz bečkog muzeja gdje bi nam bio kraj?
Prve vijesti o bogatstvu ptičijih vrsta na Neretvi dohode od rimskog pisca Marka Porcija Katona. S dolaskom austrijske vlasti zanimanje prirodoslovaca raste pa tako u dolinu Neretve dolaze E. F. Germer, F. Neumayer i K. von Feldegg. Prema preparatu iz Feldeggove zbirke prvi put je u znanstvenoj povijesti opisana do tada nepoznata ptičja vrsta - kudravi nesit ili dalkmatinski pelikan, stoji u ogledu Ivana Baće objavljenom u EuroCityu.
Inače prvi popis od 212 ptičjih vrsta Neretvanske doline objavio je 1842. talijanski liječnik Francesco Lanza. Do Prvog svjetskog rata Neretvu su posjećivali prirodoslovci kao što su Ivan Evanđelista Kuzmić, Juraj Kolombatović, i fra A. Brandis. Zaslugom mladog zagrebačkog ornitologa Dragutina Rucnera 1952. godine utemeljena je Ornitološka zbirka u Metkoviću koja sa više od 340 preparata među kojima su primjerci 218 od 310 ptičjih vrsta s Neretve, spada među najveće takve zbirke u Europi.
Još da su nam jaja dalmatinskog pelikana iz bečkog muzeja gdje bi nam bio kraj?
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati