U JEKU globalnog zagrijavanja, američka svemirska agencija NASA provela je istraživanje koje pokazuje da je ljudski faktor najvjerojatnije zaslužan za klimatske promjene koje proživljavamo trenutačno i koje će se nastaviti pogoršavati. Kako otkriva NASA, razina ugljikova dioksida povećala se za 45% u posljednja dva i pol stoljeća.

S obzirom na očevidno zagađenje životne sredine, jedan pokret smatra da se rješenje krije u izumiranju ljudske vrste. Les Knight je učitelj iz SAD-a i osnivač Dobrovoljnog pokreta za izumiranje ljudi. Pripadnici pokreta sebe ne opisuju kao mizantrope s morbidnim pogledom na svijet, već kao pojedince zabrinute za budućnost svih bića, uključujući čovjeka, kao i samog planeta Zemlje. Njihov je moto "Živi dugo pa izumri".

Tiho i sporadično izumiranje ne razmnožavanjem

Knight je pokret osnovao tijekom 1970-ih. Dodao je pridjev "dobrovoljni" u nazivu jer su ljudi u početku pogrešno mislili da zagovara masovno samoubojstvo. Zapravo, poruka koju Knight pokušava poslati čovječanstvu jest da se ne bismo trebali razmnožavati. Da je čvrsti pobornik vlastitih ideala, govori i činjenica da se kao 25-godišnjak podvrgao vazektomiji, odnosno, vezanju sjemenovoda. Zbog toga Knight nikada nije imao djecu i tvrdi da se nikada nije pokajao, piše UNILAD.

On objašnjava da je u tijeku šesto masovno istrebljenje živih vrsta našeg planeta, a da smo mi uzrok. Iako više ne možemo spriječiti biološku katastrofu koju smo izazvali, on vjeruje da ćemo dati priliku planetu da se oporavi tim prije što izumremo kao vrsta.

"Bit će potrebno 3 do 10 milijuna godina da se priroda oporavi od naše prisutnosti, što je zapanjujuće, ako se uzme u obzir koliko kratko postojimo", kaže Knight, dodajući da bi ekosustavu pomoglo kad bi se broj ljudi smanjivao, umjesto što nas je godišnje 80 milijuna više.

Za 80 godina, broj ljudi mogao bi se udvostručiti, ako se nešto ne promijeni

Knight je još prije 50 godina uvidio kakvo razaranje čovječanstvo prouzrokuje prirodi. Poriv za osnivanjem svog pokreta vidi u brizi za budućnost najmlađih naraštaja.

"Kada čujem da se rodila beba ili vidim novorođenče, istinski se zabrinem za njihovu budućnost. Jednostavno ne vidim kako će ekosustav našeg planeta biti pogodan za život uzevši u obzir kako se odnosimo prema prirodi", priznaje Knight. On zapravo smatra da bi ljudi ne razmnožavanjem pomogli i sebi, a ne samo prirodi.

"Temperature rastu, kao i razina mora, što možda ne zvuči strašno sada, ali bit će strašno kada počnu odumirati usjevi", kaže Knight.

Prema predviđanjima Ujedinjenih naroda, ako prosječna obitelj bude imala upola trenutačnog potomstva više, do 2100. će na planetu živjeti oko 16,5 milijardi ljudi. Štoviše, u mnogim društvima danas se potiče natalitet politikom panike od "bijele kuge" ili iz drugih razloga, koji su najčešće u vezi s religijom i tradicijom.