PROŠLA godina iznenadila nas je usponom digitalizacije koju je malo tko mogao predvidjeti. Nove tehnologije donose i nove poslove, a promjene na tržištu rada su brže nego ikada. Prema izvješću Svjetskog ekonomskog foruma "The Future od Jobs Report", zbog sve šire primjene strojeva i algoritama u radu, do 2025. godine stvorit će se čak 97 milijuna novih poslova. Važno je i spomenuti kako će svaki drugi zaposlenik morati steći nove vještine kako bi bio kompetentan za poslove u najpropulzivnijim industrijama. Uz sve navedeno ne možemo se ne zapitati - jesmo li i koliko spremni za poslove budućnosti?

Neke kompanije u Hrvatskoj već su krenule s poslovima budućnosti

A1 Hrvatska u suradnji s Ministarstvom rada, Algebrom i grupom Selectio okupio je tim stručnjaka koji su otkrili više o zanimanjima budućnosti.

Tim od 27 stručnjaka iz akademske zajednice i top kompanija, kao što su Microsoft Hrvatska, Rimac Automobili, Coca-Cola HBC, Gideon Brothers, Electrocoin, Inchoo, Porsche Digital Croatia, Siemens Energy i mnogi drugi, stvorio je prvu hrvatsku interaktivnu mapu poslova i vještina budućnosti.

Upravo su ove kompanije među onima koje su prve u Hrvatskoj hrabro krenule s poslovima budućnosti i prilagodbom u svom poslovanju.

Saznajte kojih 100 zanimanja su poslovi budućnosti

Mapa poslova i vještina budućnosti donosi top deset zanimanja u top deset industrija. Stručnjaci su analizirali najveću bazu vještina na razini Europske unije te opise poslova i oglase na platformama LinkedIn i Glassdoor. Tako su došli do popisa vještina koje će nam trebati za poslove budućnosti.

Jedan od sektora koju u Hrvatskoj proteklih godina raste dvostruko brže od ukupnog gospodarstva su informacijske i komunikacijske tehnologije. „Robotika i umjetna inteligencija, sve što uključuje obradu podataka, 5G, automatizacija, Internet of Things, kibernetička sigurnost - sve su tehnologije koje će i u narednom periodu utjecati na brojne promjene u ICT-u, ali i u svim ostalim industrijama. Upravo zbog brzih promjena u našoj industriji trend konstantnog učenja, usavršavanja i razvijanja novih vještina će se nastaviti kako bismo ostali konkurentni na tržištu rada kao pojedinci, ali i kao tvrtke u cijelosti“, ističe Ivan Skender, glavni direktor za transformaciju poslovanja, ljudske potencijale i korporativne komunikacije u A1 Hrvatska.

Jedno od zanimanja u ovoj industriji kojemu se predviđa svijetla budućnost je specijalist za umjetnu inteligenciju i strojno učenje. Za ovo zanimanje potrebne vještine su jako matematičko predznanje i znanje kodiranja, a detaljniji opis zanimanja i potrebnih vještina pogledajte ovdje.  Nema dvojbe kako je jedno od zanimanja budućnosti i data inženjer. On koristeći programske jezike i alate radi na automatizaciji procesa obrade podataka, koji se zatim upotrebljavaju za naprednu analitiku. Pogledajte i koje vještine trebate razviti ako vam se sviđa ovo zanimanje budućnosti.

Trebamo li se bojati da će roboti zamijeniti ljude?

Perspektivno područje je i napredna proizvodnja. Neovisna analitička kuća ABI Research procjenjuje da će do 2030. u svijetu biti u upotrebi više od 15 milijuna autonomnih mobilnih robota, od kojih će njih 90% koristiti robotski vid. Cilj je da preuzmu dio poslova i olakšaju rad ljudima, koji će moći obavljati kreativnije i inovativnije poslove.

O ovoj industriji pitali smo Matiju Kopića, glavnog izvršnog direktora i suosnivača tvrtke Gideon Brothers. Njihova vizija je bliska suradnja ljudi i njihovih robotiziranih pomagača, a kažu da ne treba strahovati da će roboti u poslovanju zamijeniti ljude:

„U trenutku kada naši korisnici na terenu shvate da su roboti tu da im pomognu, a ne da ih zamijene, otvara se golem prostor za stvaranje nove vrijednosti, gdje je čovjek fokusiran na zadatke u kojima će uvijek biti bolji od stroja, dok se stroj fokusira na teške, prljave i opasne poslove. Roboti su alat za ostvarivanje ciljeva – moćan alat, ali i dalje samo alat. Čovjek je glavni stvaratelj vrijednosti u industrijskim operacijama i vjerujem da se to neće promijeniti“, naglašava Kopić.

U ovoj tvrtki usmjereni su na stalno unaprjeđivanje vještina svojih zaposlenika za poslove budućnosti, na što stavljaju naglasak već kod zapošljavanja.

„Veliku važnost pridajemo tzv. 'growth mindsetu' i prirodno urođenoj znatiželji koja je nužna za posao kojim se bavimo. Ipak se bavimo vrlo naprednom, rubno mogućom tehnologijom, tako da možemo reći da već danas u Gideonu stvaramo budućnost. Uspjeli smo okupiti 80 robotičkih entuzijasta pod jednim krovom i to je rijetka pojava i u europskim razmjerima, a sigurno smo jedan od većih timova i na globalnoj razini. To je naš najveći uspjeh“, ističe naš sugovornik. 

„Želimo pomoći pretvoriti Hrvatsku u centar izvrsnosti robotike i umjetne inteligencije“

Jedno od zanimanja budućnosti je i inženjer robotike. Upitali smo našeg sugovornika kako stručnjake možemo zadržati u Hrvatskoj i omogućiti im da se razvijaju. Ističe kako u ovom području imamo dobre škole, fakultete i istraživačke grupe koje proizvode jako dobre ljude na akademskoj razini i dodaje: „S Gideonom su dobili priliku da rade na komercijalnim robotičkim rješenjima ovdje u Hrvatskoj, bez da moraju otići negdje drugdje u zapadnu Europu ili SAD. Prije, netko tko se time želio baviti jednostavno nije imao gdje.“

Naglašava i optimistične planove. „Investirat ćemo i dalje u ovaj lokalni ekosustav jer talenti su ovdje nevjerojatni. Ovdje će i dalje biti većina naših razvojnih i istraživačkih funkcija i ako se netko želi baviti robotikom, a biti udaljen dva sata vožnje od najbliže plaže, mi smo sigurno dobra prilika.  Ne odustajemo od potrage za dobrim ljudima u Hrvatskoj i spremni smo puno ulagati u domaće ljude kako bismo ovdje stvorili bazen jedinstvenih ekspertiza. Želimo pomoći pretvoriti Hrvatsku u centar izvrsnosti robotike i umjetne inteligencije“, zaključuje Kopić.

U javnom sektoru smanjit će se nepotrebna administracija

Što se tiče javnog sektora, fokus će biti na automatizaciji radnih procesa uz pomoć umjetne inteligencije. Ratko Mutavdžić, Microsoftov direktor za tehnologiju zadužen za srednju i istočnu Europu, ističe što nas očekuje: „Promjene su potrebne na razini organizacije i uređenja samog javnog sektora, u smislu smanjenja složenosti i potrebe za primjenom digitalne transformacije, smanjujući nepotrebnu administraciju i arhaične potvrde, dopise, priznanice, pečate i tome slično.“

Kakve nas promjene očekuju u obrazovanju?

Pandemija je potvrdila kako obrazovanje više nikada neće biti isto. Gotovo sve je postalo dostupno online, a fizička edukacija morat će ponuditi personalizaciju i suradničke metode učenja.

Što treba promijeniti u obrazovnom sustavu da se pripremimo za poslove budućnosti, pitali smo Vedranu Pribičević, profesoricu ekonomije u Zagrebačkoj školi ekonomije i menadžmenta. „Obrazovni sustav prije svega treba povezati s tržištem rada, uspostavljajući povratnu vezu između onih koji dizajniraju i provode studijske programe i poslodavaca", naglašava Vedrana te dodaje kako je potrebno vrlo rano prepoznati potencijale učenika te na budućim karijerama već početi raditi u osnovnoj školi kroz ciljano usmjeravanje.

"Potrebno je i više uložiti u nastavno osoblje, posebice kako bi se privukao kvalitetniji kadar, a u visokoškolskom obrazovanju i razmisliti o slanju najperspektivnijih asistenata na studij u inozemstvo (prvenstveno Zapadna Europa i SAD) po uzoru na uspješne tranzicijske zemlje“, ističe.

Napominje i kako su mnogi kvalitetni obrazovni programi sada dostupni i online: „Koronakriza je dovela do prave male revolucije u online obrazovanju, gdje su i neka vrhunska sveučilišta počela nuditi studije online. Nemate li pak novca za cijeli studij, platforme poput Coursere nude nekoliko tečajeva u paketu kojima možete bitno unaprijediti svoje digitalne vještine i u konačnici promijeniti posao. Neke od tih "koncentracija" čak su dizajnirale i same tvrtke poput IBM-a, što osigurava polaznicima vrlo primjenjiva, a opet state-of-the-art znanja, i to sve po iznimno povoljnim cijenama.“ 

Isprobajte alat koji pomaže u donošenju odluke o budućoj karijeri

Što se tiče vještina budućnosti koje će poslodavci očekivati od zaposlenika, naša sugovornica ističe dvije vrste vještina:

„Prve su digitalne vještine koje uključuju ne samo korištenje interneta i osnovnih alata poput Officea, već i vještine programiranja (primjerice u Pythonu) ili pak korištenje naprednih statističkih metoda za analizu te vizualizaciju podataka koristeći neke od popularnih programa. Druge su vještine kritičkog razmišljanja i vještine rješavanja kompleksnih problema. To podrazumijeva kognitivnu fleksibilnost potrebnu za brzu prilagodbu na nove tehnologije i moć konceptualizacije inovativnih rješenja.“

Napominje i kako nam mapa znanja i vještina može pomoći i kao alat u donošenju odluke o budućoj karijeri. „Mapa vještina prije svega ocrtava karijerni krajobraz tržišta rada u narednih 20 godina. Ona može služiti i učenicima i studentima kao putokaz, a onima koji rade i kao pomoć u promjeni posla ili karijere. Ideja je bila na jednostavan način predočiti karijere budućnosti, pomoći mladima da donesu informirane odluke o svom obrazovanju, a isto tako i inspirirati ih da pronađu ne samo dobro plaćen, već posao u kojem su dobri i u kojem će u budućnosti uživati“, zaključuje Vedrana Pribičević.

Pogledajte čitavu mapu poslova i vještina budućnosti i na vrijeme počnite raditi na stjecanju vještina koje će vam omogućiti neke od najperspektivnijih poslova budućnosti.

Sadržaj donosi Index u suradnji s A1 Hrvatska te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.