NARODNE mudrosti, poslovice i izreke nisu nastale bez razloga. One su uvijek rezultat generacijskog iskustva naroda, koji ih koristi desetljećima, pa i stoljećima jer su se više puta pokazale istinitima. S druge strane, ima i onih koje ljudi koriste, ali zapravo ne znaju ni što znače ni kako i zbog čega su nastale. Također, postoji i treća kategorija ljudi, koji u njih ne vjeruju i smatraju ih čistim glupostima.

Bilo kako bilo, narodne izreke su često humoristične i ljudi ih svjesno ili nesvjesno koriste u svakodnevnom govoru. Izdvojili smo neke od njih.

Da kucnem o drvo - Izreka je koja se koristi kada se dogodilo nešto za što nije bilo sigurno da će se dogoditi, samo se potajno iščekivalo. To je poganski običaj kojim se daje do znanja duhovima da čovjek zna da su tu i od njih očekuje dobrotu.

Da se udarimo guzicama (pa da idemo) - Jedan od poganskih načina pozdravljanja pri rastanku bio je i dodirivanje stražnjicama. 

Da tri puta pljunem - Izreka je koju ljudi koriste kad ne žele da im se dogodi nešto o čemu trenutačno pričaju. Ljudi su u prošlosti vjerovali da će pljuvanjem otkloniti i od sebe otjerati bolest i nesreću o kojoj nekome pričaju. 

Ustao na lijevu nogu - Još su nedavno roditelji tjerali djecu koja su ljevaci da uče pisati, jesti i za sve koristiti desnu ruku. U prošlosti se smatralo da je lijeva strana naklonjena demonima.

Kad vidiš dimnjačara, uhvati se za dugme - Predaja govori kako je jedan dimnjačar, radeći svoj posao primijetio turske trupe koje su se približavale Beču i vlasti je izvijestio o tome. Zahvaljujući tome, Bečani su organizirali obranu grada. Od tada pojava dimnjačara označava sreću.

Kakva majka, takva kći - Krilatica je starijih ljudi po kojoj se osobine djevojke mogu otkriti prema ponašanju njene majke.