Koliko su Hrvati spremni pomoći jedni drugima?

Koliko su Hrvati spremni pomoći jedni drugima?
Foto: Press/Dalibor Urukalovic, Dusko Marusic/PIXSELL

IAKO to možda ne bismo na prvu rekli, Hrvati su uvijek spremni pomoći onima kojima pomoć treba. Sve je više samih, starih, bolesnih i nemoćnih osoba kojima je pomoć potrebna jer zbog narušenoga socijalnog i zdravstvenog stanja ne mogu zadovoljiti elementarne životne potrebe.

Upravo zato tijekom 2018. godine u Hrvatskoj je održano više uspješnih humanitarnih akcija na koje je odaziv bio iznimno velik. Poticanjem pozitivnih društvenih promjena, pružanjem potrebnih usluga te različitih oblika pomoći u području odgoja i obrazovanja, zdravstva i socijalne zaštite brojne su institucije, udruge i tvrtke pokrenule male promjene u društvu, ali značajne u životima pojedinaca.

Među akcijama koje su privukle mnogo pažnje je dentalni makeover, projekt koji Štimac centar dentalne medicine provodi godinama, a u sklopu kojeg ljudima slabijeg imovinskog stanja i loše dentalne situacije pomaže okrenuti novu stranicu u životu. S tom će tradicijom nastaviti i u 2019. godini, a prijave na natječaj traju do 15. veljače.

Ako je vjerovati podacima o dentalnom zdravlju Hrvata, čak 90 posto stanovnika Hrvatske treba neki stomatološki zahvat, a čak svaka treća osoba pati od nedostatka jednog ili više zubi. Unatoč tome, velik broj njih do posljednjeg trena odgađa posjet stomatologu zbog straha, nedostatka vremena ili novca, a kad se situacija pogorša, i zbog srama.

Humanitarni dentalni makeover bio je ideja osnivačice centra Maje Jagodić Štimac, dr. med. dent., koja je u stomatologiji preko 35 godina. U pet godina, koliko traje projekt dentalnog makeovera, centar je vratio osmijeh na lice 19 osoba, a iskustvo je pokazalo da se neke od rekonstrukcija mogu napraviti u zaista kratkom roku te da pacijenti nijedan dan nisu bez zuba.

 

Da novi zubi zaista utječu na zadovoljstvo osobe, dokazuje osmijeh koji pacijenti nakon makeovera ne skidaju s lica. Osim fizičke preobrazbe, misija Štimac centra je potaknuti ljude na preobrazbu životnog stava, podizanje njihova samopouzdanja te kvalitete života. Da je riječ o vrhunskim stručnjacima, dokazuje činjenica da su liječnici centra već tri godine zaredom ponosni nositelji titule Najdoktor po izboru pacijenata.

Trinaestu godinu zaredom održana je dobro poznata humanitarna akcija Želim život, a za prikupljanje uzoraka za Hrvatski registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica skupljeno je 1,45 milijuna kuna. Zahvaljujući dobrim ljudima, nedavno je provedena 98. transplantacija krvotvornih matičnih stanica iz Hrvatskog registra, a svim oboljelima pružene su nove šanse za život. Registar trenutačno ima više od 61 tisuće potencijalnih darivatelja, a Zaklada Ana Rukavina je organizirala gotovo 400 javnih akcija upisa u njega.

Hrvatski nogometni reprezentativci lani su sudjelovali na donatorskoj večeri Zaklade Vatreno srce. Projekt je prije više od deset godina pokrenuo bivši hrvatski izbornik Slaven Bilić, s ciljem da pomogne djeci sa zdravstvenim i socijalnim problemima. Prošle godine Zaklada je prikupljala sredstva za nabavu kirurških instrumenata za Kliniku za dječje bolesti Zagreb te za akciju Korak u život, a građani su donirali gotovo 500.000 kuna.

Među dugovječnim humanitarnim akcijama je Socijalna košarica kojoj je cilj osigurati minimalne egzistencijalne uvjete za socijalno ugrožene obitelji i samce. Provodi se u nizu gradova, a zanimljivo je istaknuti da je lani Socijalna košarica Koprivničko-križevačke županije proglašena najuspješnijim lokalnim EU projektom u kategoriji Društveni projekt.

30 sekundi za djecu je humanitarna akcija u kojoj, da biste donirali, morate biti aktivni. Svi koji su lani odlučili sudjelovati i pomoći pedijatrijskim odjelima OB-a Vinkovci i OB-a Šibenik morali su poslati videosnimku u maksimalnom trajanju od 30 sekundi u kojoj rade čučnjeve, a jedan napravljen čučanj vrijedio je jednu doniranu kunu. U akciju su se uključile i poznate osobe, a skupljeno je preko 15.000 kuna.

Humanitarni projekt Dajmo da žive usmjeren je poboljšanju kvalitete života teško bolesnih osoba, prvenstveno djece i starijih, koji nisu u mogućnosti sami financirati usluge poboljšanja svojega zdravstvenog stanja. Krovna strukovna organizacija terapeuta i iscjelitelja – HUPED – djeluje već 16 godina te su njeni članovi nebrojeno mnogo puta pomogli osobama oboljelim od teških te klasičnom medicinom neizlječivih pa i smrtonosnih bolesti. Ovakve vrste terapija ne pokriva nijedno zdravstveno osiguranje i bolesne osobe ih najčešće vrlo teško plaćaju, a zahvaljujući donatorima, duže, bolje i kvalitetnije žive.

U nizu hrvatskih gradova zimi se provodi akcija Jakna za drugoga. Cilj akcije je jednostavan, ljudi koji imaju jaknu viška pozvani su da je ostave, a svi koji trebaju zimsku jaknu, slobodno mogu uzeti jednu. Ne skupljaju se samo jakne, već i šalovi, kape, rukavice, čizme – sve što će ovu zimu učiniti toplijom. 

Za stipendiranje mladih bez odgovarajuće roditeljske skrbi humanitarnim glazbenim koncertom Deseti korak u život prikupljeno je oko 250.000 kuna. Statistika pokazuje da u Hrvatskoj većina mladih iz roditeljskoga doma odlazi tek u tridesetima, no ne i 200 djece iz domova i udomiteljskih obitelji koji svake godine, čim postanu punoljetni, gube pravo na smještaj. Prikupljeni novac omogućit će školovanje mladima koji nakon završetka srednje škole moraju napustiti domove za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi i udomiteljske obitelji.

Sadržaj donosi Index u suradnji sa Štimac centrom dentalne medicine te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?