Kolindina izjava o izboru jogurta u Jugoslaviji je glupost, evo i dokaza

Kolindina izjava o izboru jogurta u Jugoslaviji je glupost, evo i dokaza
Foto: FAH/123rf

KOLINDA GRABAR-KITAROVIĆ u jučerašnjem intervjuu za austrijski Kleine Zeitung odgovarala je na brojna pitanja, no njezina izjava o jogurtu privukla je najviše pažnje na društvenim mrežama.

"Odrasla sam u komunizmu i nisam htjela ništa drugo nego da izađem iz toga. Htjela sam biti slobodna. Htjela sam imati mogućnost u dućanu birati između raznih vrsta jogurta i da ne moram vlastima priopćavati koliko ću kruha trebati sljedećeg tjedna", izjavila je predsjednica, a njezina izjava postala je predmet sprdnje na društvenim mrežama.

Tezi da je predsjednica opet postala predmetom podsmijeha s razlogom u prilog ide i činjenica da je Jugoslavija u to vrijeme imala barem 85 različitih vrsta tekućih, čvrstih i voćnih jogurta i kiselih mlijeka, ovčjih i kravljih, ali i acidofilnih mlijeka i kefira. To proizlazi iz ocjene njihove kvalitete iz veljače 1975. godine objavljene u Mljekarstvu, časopisu za unaprjeđenje proizvodnje i prerade mlijeka, piše Faktograf.

"Predsjedničina izjava potvrđuje svu težinu rada povjesničara koji svoja istraživanja temelje na metodi usmene povijesti, dakle prikupljanjem i analizom sjećanja svjedoka vremena", rekao je povjesničar Igor Duda, autor knjige ''Pronađeno blagostanje - Svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih'' kad mu je postavljeno pitanje je li Jugoslavija zaista toliko zaostajala po izboru jogurta za kapitalističkim zemljama.

"Njezina sjećanja kao kupca mogu biti iz vremena od polovice sedamdesetih do kraja socijalizma, dakle uključuju zlatno doba standarda s kraja sedamdesetih i jaku krizu u prvoj polovici osamdesetih. U toj krizi bilo je nestašica, koje su se lokalno mogle različito odražavati pa bi njezina sjećanja mogla biti relevantna za neke mikrolokacije", pojašnjava Duda za Faktograf.

"U tom kontekstu jedna od tema je i narušavanje jedinstvenog tržišta, zatvaranje u republičke pa i općinske okvire. Moglo se dogoditi da se u nekoj općini prodaju samo proizvodi lokalne mljekare pa je ponuda ovisila o njezinom asortimanu, ali i o tome što je neki mali trgovac uopće naručio. Bilo je pritužbi da trgovci ne koriste cijelu paletu proizvoda. Moglo se to u nekom malom dućanu dogoditi i s raznim vrstama jogurta, dakle mogli su to biti jogurti samo jedne mljekare i samo određenih okusa. Međutim, na razini cijele zemlje - jogurta je bilo, raznih proizvođača, vrsta i okusa. Samo su tekući jogurti došli kasnije", kaže Duda.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara