PREMINULA je Ksenija Urličić, legendarna televizijska urednica i voditeljica, jedna od najvažnijih osoba u povijesti hrvatske televizije. Otišla je dva mjeseca prije 87. rođendana.

"Mama Dore"

Ksenija je utemeljila Doru, nacionalni izbor za pjesmu Eurovizije, a ime je dala po skladateljici Dori Pejačević. Razmišljala je i o imenu "Tonka" po pjesmi Rajka Dujmića, ali "Dora" joj se učinilo kao "punije" i svehrvatsko ime.

Dora, hrvatski izbor pjesme za pjesmu Eurovizije, desetljećima je jedan od najvažnijih glazbenih događaja u zemlji.

Od Crovizije do Dore

Iako Hrvatska na Eurosongu kao samostalna država sudjeluje od 1993. godine, izbor za predstavnika održan je i godinu ranije. Natjecanje se tada zvalo Crovizija, a pobjedu je 1992. odnijela grupa Magazin s pjesmom "Aleluja". Unatoč pobjedi, grupa nije nastupila na Eurosongu jer Hrvatska te godine još nije bila članica EBU-a.

Sljedeće dvije godine, 1993. i 1994., natjecanje se održavalo pod nazivom Hrvatski televizijski festival. Ime Dora, koje nosi i danas, počelo se koristiti 1995. godine zahvaljujući Kseniji Urličić.

Priča o legendarnoj statui

Zanimljivo je da prvi pobjednici, grupa Put, 1993. godine nisu dobili danas poznatu statuu, već staklenu vazu s natpisom "Dora". Prva prepoznatljiva kristalna statua dodijeljena je godinu dana kasnije, 1994., Tonyju Cetinskom za pjesmu "Nek' ti bude ljubav sva".

Autor statue je glazbenik i umjetnik Ivica Propadalo, koji ju je osmislio iste godine. Ideja je nastala tijekom razgovora s Ksenijom Urličić, Miroslavom Lilićem i Marijom Nemčić.

Inspiracija u hrvatskoj tradiciji

Propadalo je inspiraciju za vizualno rješenje pronašao u elementima hrvatske tradicije - paškoj čipki, konavoskoj nošnji te liku sinjske Gospe. Zbog kratkih rokova, prva je verzija statue izrađena u aluminiju, dok je već sljedeće godine dobila svoju poznatu kristalnu formu izrađenu u Rogaškoj. Iako su se tijekom godina mijenjale nijanse i dodavali detalji poput platine, osnovni oblik ostao je nepromijenjen.

"Ksenija Urličić u svojoj je prvoj viziji imala nekakvu kuglu i na njoj ugraviranu Hrvatsku. Međutim, kad je rekla da bi festival nazvala po Dori Pejačević, preko noći sam napravio rješenje. Ja sam rekao: 'Pa noć je duga' i na putu do doma razmišljao što je to upečatljivo za Hrvatsku.

Uzeo sam elemente paške čipke, konavoske nošnje, a sinjska Gospa bila mi je inspiracija. Kako je već bilo kasno, lijevali smo je prve godine u aluminiju, a godinu poslije radili su je u Rogaškoj, u pravoj verziji, kristalu. Ona je ostala i dan danas, samo smo mijenjali neke boje, pa smo unosili platinu i neke dekoracije", otkrio je jednom prilikom Ivica Propadalo.

Lani je nisu pozvali na Doru

Ksenija prošle godine nije dobila pozivnicu u Opatiju na izbor za pjesmu Eurovizije. Urličić tu informaciju nije htjela komentirati, no za Jutarnji je kratko rekla da "dama mora ostati dama čak i onda kada nema posla s džentlmenima".

Kritizirala HRT

Ksenija Urličić nije se ustručavala kritizirati HRT prijašnjih godina.

"Ovakav način izbora ne daje rezultate! Nikako da naučimo iz onoga što smo imali lani i preklani, neprestano ponavljamo istu grešku. Nije za osuditi kad netko pogriješi, ali je za osuditi kad tu grešku ponavljaš uporno, kao konj. Problem je u pripremi, problem je u ekipi koja priprema Doru. Problem je u HRT-u, odnosno Zabavnom programu Hrvatske radiotelevizije, koji je u zadnje vrijeme napravio sjajne projekte, ali kod Dore nešto ne štima", rekla je 2023. godine.