PRVI korak u ponovnom otkrivanju 50 tisuća godina stare tehnologije jest skupiti gomilu kamenja. Tako je Andrew Sorensen pristupio velikoj arheološkoj misteriji - kako su neandertalci kontrolirali vatru.

Sorensen, inače arheolog sa Sveučilišta Leiden, na plažama Engleske skupljao je kremen koji se, kao što je poznato, slama kada je udaren pod određenim kutom i pritom nastaju oštri rubovi koji se mogu koristiti za rezanje mesa, guljenje kože ili sječu drveća. No udarite li ga mineralom koji se naziva pirit, počinju letjeti iskre, a kombinirate li to s nečim zapaljivim, dobivate vatru. 

Arheolozi su pronašli dokaze gdje su neandertalci palili vatre, a pronašli su čak i katran koji su vjerojatno stvarali kontroliranim zagrijavanjem brezine kore. Ono što nikada nisu pronašli su alati koje su koristili kako bi zapalili vatru.

Kako su naši preci palili vatru?

Bez toga, postoji mogućnost da su naši preci koristili vatru koja je nastala prirodnim putem, primjerice, onu koja je buknula nakon udara munje. To bi podrazumijevalo duga putovanja u potrazi za gorivom koje bi vatru držale na životu, teško preživljavanje velikih hladnoća ili konzumiranje sirove hrane. Ukratko, kontrolirana upotreba vatre znatno je olakšavala život i mnogi smatraju da je to prijelomni trenutak u ljudskoj evoluciji. 

Sorensen smatra da tajna leži u posebnom kamenom alatu ili točnije, kamenim sjekirama koje su korištene u mnogim situacijama, a on ih u šali naziva "švicarskim nožem neandertalaca". 

Stoga je uzeo kremen, oblikovao ga u alat i pokušao stvoriti vatru u svom laboratoriju. Tijekom eksperimenta otkrio je da udaranje u pirit stvara iskre koje bi mogle upaliti kresivo. 

Tragovi na kamenu

Tijekom eksperimenta otkrio je da pirit ostavlja tragove na kamenom alatu. Ako su neandertalci činili isto, to bi ostavilo tragove na njihovom alatu, a nakon posjeta brojnim muzejima, i otkrili su te tragove. U svojoj studiji objavljenoj u Scientific Reportsu, on i suautori tvrde da je upravo ovo način na koji su neandertalci palili vatru.

Sarah Hlubik, antropologinja sa Sveučilišta Rutgers, također se bavila ovim istraživanjem i tvrdi da je studija uistinu zanimljiva jer se radi o prvom fizičkom dokazu načina na koji su naši preci palili vatru. 

Međutim, nije lako točno definirati te diskretne tragove na starom kamenju. Pogotovo zato što mnogi drugi materijali mogu ostaviti iste tragove. 

"Kako razlikovati pješčenjak, kvarcit, vapnenac i pirit, to je nešto što je uistinu novo", govori Rebecca Wragg Sykes, istraživačica sa Sveučilišta Bordeaux koja nije sudjelovala u istraživanju, ali smatra da bi tehnika utvrđivanja ovih razlika mogla otvoriti mnoga nova vrata u proučavanju tehnologija naših predaka.