Mutan vid i trnci mogu ukazivati na tešku bolest, koliko znate o njoj?

Mutan vid i trnci mogu ukazivati na tešku bolest, koliko znate o njoj?
Foto: 123RF

Nevidljiva bolest, bolest s tisuću lica – sve su to nazivi za multiplu sklerozu čiji se prvi znakovi najčešće javljaju između 20. i 45. godine života. S ovom teškom bolešću u Hrvatskoj živi više od 7000 ljudi te oko tri milijuna ljudi u svijetu. Žene obolijevaju 2-3 puta češće od muškaraca.

Multipla skleroza kronična je upalna i degenerativna bolest središnjeg živčanog sustava, a oštećenja mogu zahvatiti mozak i kralježničku moždinu.

Za multiplu sklerozu nema lijeka, već postoji niz terapija koje pomažu usporiti progresiju bolesti. No pravovremenim postavljanjem dijagnoze i ranim početkom liječenja moguće je značajno poboljšati kvalitetu  života oboljelih. Uzrok nastanka multiple skleroze nije poznat, a tijek bolesti je nepredvidiv.

Nevidljivi simptomi

Bolest nema nikakav obrazac po kojem bi se mogla prepoznati, a simptomi se razlikuju od osobe do osobe. Čim se pojave tipični simptomi MS-a uz odgovarajuću dijagnostičku obradu postavljanje dijagnoze je u većini slučajeva jednostavno, poručuje naš sugovornik prof. Mario Habek, neurolog sa zagrebačkog Rebra koji već dugi niz godina radi s oboljelima od multiple skleroze.

''Kod više od 85% bolesnika MS počinje relapsom, a on se tipično manifestira sa simptomima kao što su gubitak vida na jednom oku, nemogućnost razlikovanja boja i bolovi tijekom pokretanja oka, zatim dvoslike, poremećaj ravnoteže i vrtoglavica, oslabljena funkcija ruke ili noge, ispad osjeta ili utrnulost te smetnje mokrenja ili stolice'', kaže prof. Habek.

Oboljeli tako često vide dvostruko i nejasno, ne razlikuju zelenu od crvene boje, često su umorni, teturaju i teško pamte. Kako izgleda život s MS-om pogledajte ovdje.

No bolest se često naziva nevidljivom jer simptomi variraju u trajanju i intenzitetu. ''Ponekad navedeni simptomi mogu biti vrlo blagi ili da bolesnik zbog njih ne zatraži liječničku pomoć ili da ih liječnik pregledom ne može objektivizirati'', objašnjava naš sugovornik.

Kako se otkriva multipla skleroza

Nakon pojave klasičnih simptoma multiple skleroze stručnjaci dijagnozu postavljaju na temelju neurološkog pregleda, nalaza magnetske rezonance i nalaza pregleda likvora.

''Sve do 2010. godine dijagnozu multiple skleroze nije bilo moguće postaviti u fazi kada se javi prvi simptom, već je trebalo čekati sljedeće pogoršanje bolesti. Međutim nakon promjene dijagnostičkih kriterija, u većine oboljelih, dijagnoza multiple skleroze postavlja se na temelju prvog kliničkog simptoma, jednog nalaza magnetske rezonance i nalaza likvorske obrade'', pojašnjava prof. Habek.

Može li se poboljšati kvaliteta života?

Ova teška bolest najčešće pogađa mlade ljude pa se postavlja logično pitanje, kako živjeti s MS-om danas i može li se i kako poboljšati kvaliteta života.

Uz terapije koje pomažu usporiti progresiju bolesti oboljelima se savjetuje pilates, puno hodanja te fizikalna terapija.

''Glavni ciljevi fizikalne terapije i rehabilitacije su održati autonomiju i kvalitetu bolesnika kod kuće i izbjeći komplikacije bolesti. Ne treba zaboraviti da zdrava prehrana (npr. mediteranska dijeta) te redovita tjelovježba mogu utjecati na kvalitetu života svake osobe, a posebno osobe koja ima multiplu sklerozu'', zaključuje neurolog prof. Mario Habek.

Više od 14 milijuna koraka kao znak podrške

Svjetski dan multiple skleroze koji se obilježava 30. svibnja, ove su godine na inicijativu udruge oboljelih MS Tim Hrvatska građani diljem zemlje hodali za sve oboljele od ove nevidljive, autoimune bolesti.

Tako je u sklopu ovogodišnjeg MS Walk-a prikupljeno čak 11.260.814 koraka, kojima valja pribrojiti dodatnih 2.763.765 koraka prijeđenih u rujnu prošle godine kroz francusku rutu hodočasničkog puta Camino. Sveukupno, u akciji „Svaki korak se broji“ hrvatski su građani u znak podrške oboljelima od multiple skleroze prehodali 14.024.579 koraka.

Svoje korake građani su mjerili putem aplikacija, a fotografije i snimke dijelili putem Facebook stranice Udruge te na osobnim profilima uz hashtagove: #HodamZaOneKojiNeMOGU #MSwalk2020 #SvakiKorakSeBroji.

''Veliko hvala svima! Hrvatska je uistinu brojala korake i još jednom pokazala svoje veliko srce. Ovakva podrška puno znači svima nama oboljelima, posebno našim prijateljima koji zbog MS-a više ne mogu hodati'', izjavila je Mirjam Jukić, predsjednica udruge MS Tim Hrvatska te dodala kako joj je drago što su mnoge sugrađane potaknuli na hodanje koje ima brojne pozitivne učinke na zdravlje, ne samo za oboljele.

Sadržaj donosi Index u suradnji sa Sanofijem te u skladu s najvišim profesionalnim standardima.  

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?