ŠTO JE TO: ima pet očiju, šest nogu i dva para krila? Ne, nije neko čudovište iz ormara ili mitskih priča. To je marljiva, svima poznata i draga pčelica!

Zanimljiva je i darežljiva priroda. Savršeno složi sve kotačiće, da sustav bude održiv i funkcionira besprijekorno. Za sve koji u životu traže čaroliju i čuda, dovoljno je pogledati ovaj čarobni krug života: fascinira i oduševljava.

Koliko nam je danas poznato, pčelarstvo je drevna vještina ubiranja meda kojom su se bavili ljudi još 15.000 godina prije Krista. Divlje branje meda razvilo se i unaprijedilo do proizvodnje meda u sofisticiranim pčelinjacima. Prvi zapis berbe meda bilježi se 2422. godine prije Krista i pronađen je u drevnim egipatskim grobnicama. 

Pčele su organizirane i precizne, baš kao i sve u prirodi

U jednoj košnici živi oko 50.000 pčelica. Matica je samo jedna po koloniji pčela. Pari se sa 12 do 18 trutova, a dnevno može izleći i do 2.000 jajašaca! Trutu je pak, jedini posao parenje, a nakon seksa umire. A radilice... eh, radilice! Radilice – rade: brinu o jajašcima, hrane larve. Čiste košnicu i uređuju je. Brinu se za maticu, brinu se za nektar i obrađuju ga, grade saće. 

Kako bi sve funkcioniralo besprijekorno, pčele se dogovaraju – komuniciraju plesom ili kemijski, feromonima. Kružnim plesom pčele skupljačice javljaju da su pronašle izvor hrane u blizini košnice. Tada se kreću u malom krugu, malo u jednu, malo u drugu stranu, par sekundi, pa i do nekoliko minuta. Kada skupljačice nađu nektar koji je jako udaljen od košnice, tada će ples biti malo složeniji, u više smjerova, pri čemu vrti zatkom ili trese tijelom. Reklo bi se – pčele twerkaju. Kod komuniciranja feromonima, važno je znati da feromon mora biti poseban, usko specifičan kako bi ga određena grupa prepoznala. Zbog toga ga pčele proizvode u vrlo maloj, limitiranoj količini kako se ne bi pretjerano iscrpljivale. 

Smisao života jedne pčele

Činjenica: za jednu žličicu meda koju date svom djetetu, pojedete ju sami ili umiješate u čaj, desetak je pčelica radilo cijeli svoj život! Ili, ako vam je tako jednostavnije: jedna pčelica tijekom cijelog svog životnog vijeka proizvede jednu desetinu žličice meda. 

Od cvijeta do meda u 4 koraka: 

1.    Pčela traži hranu: kada nađe cvijet, crpi nektar pomoću svojeg rila i pohranjuje ga u trbuh. 
2.    Pčela probavlja: skupljačice u košnici predaju nektar drugim pčelama; one ga primaju kroz gutanje, obrađuju te ponovno izbacuju
3.    Pčela „suši“ med: kako bi bio vječan, medu se treba oduzeti određeni postotak vode. Pčele pohranjuju nektar u ćelije saća i suše ga svojim krilima kako bi reducirale vodu u medu. 
4.    Pčela sprema med: ćelije meda pčela će zapečatiti voskom. Postotak vode u medu održava se na 18% i on je tada nepokvarljiv, vječan. 

Pčela je pčela? Da, ali koja, kakva? Ako ste mislili da sve pčele skupljaju med i da postoji samo jedna vrsta – varate se. Medne pčele predstavljaju samo mali udio od ukupno 20.000 vrsta poznatih pčela. One su samo najpopularnije, zbog toga što proizvode med ili pak imaju ulogu oprašivanja biljaka. U Europi obitava više od 2000 vrsta pčela, a od toga ih je u Hrvatskoj oko 730 različitih vrsta.