Sadržaj nastao u suradnji s: Zewa

Ne vidimo ga i ne osjećamo njegov miris, ali njegov učinak mijenja svijet u kojem živimo. Iako nije jedini staklenički plin, emisije ugljikova dioksida imaju ključnu ulogu u zagrijavanju planeta. Unatoč tome što ga povezujemo s radom tvornica i vožnjom automobila, ostavlja trag i na mjestima koje rijetko doživljavamo kao izvor zagađenja - u našim domovima.

Primjerice, gledanje serija na streaming platformama možda djeluje kao ekološki neutralna aktivnost jer, dakako, nema otpada ni fizičke proizvodnje. No možda je iznenađujuća činjenica da veliki podatkovni centri koji podržavaju streaming servise troše značajne količine električne energije, a većina se i dalje napaja fosilnim gorivima.

Prema Međunarodnoj energetskoj agenciji (IEA), samo sat vremena streamanja videosadržaja u 2019. godini proizvelo je prosječno 36 grama ugljikova dioksida, što je ekvivalentno vožnji automobilom s unutarnjim izgaranjem na udaljenosti od 200 do 300 metara.

Ugljikov dioksid čini više od 80 posto emisija stakleničkih plinova, a njegova koncentracija u atmosferi danas je 50 posto viša nego u predindustrijskom razdoblju. Prema procjenama znanstvenika, ako emisije nastave rasti ovim tempom, globalna temperatura mogla bi dosegnuti kritičnih 1.5 Celzijevih stupnjeva više do 2030. godine.

Plakati koji pročišćavaju zrak na 10 zagrebačkih lokacija

Borba protiv emisija ugljikova dioksida ne ovisi samo o pojedincima. Sve je veći naglasak i na odgovornosti brendova. Zewa, jedan od vodećih brendova koji proizvode papirnate proizvode za higijenu doma i osobnu njegu, postavila je u Zagrebu deset plakata koji doslovno čiste zrak jer upijaju ugljikov dioksid, čime smanjuju njegovu koncentraciju.

Ono što ove plakate čini posebnim je njihov premaz. Naime, unutar bijele boje koja je prolaznicima i vozačima vidljiva golim okom nalazi se kalcijev hidroksid, spoj koji kemijskom reakcijom veže molekule ugljikova dioksida iz zraka. Prema izračunima, samo jedan plakat može apsorbirati istu količinu C02 kao jedno drvo u godinu dana. 

Plakati su postavljeni na gustim zagrebačkim prometnicama, poput Slavonske avenije, Držićeve i Heinzelove, ali i na Maksimirskoj, Sarajevskoj, Aveniji Dubrovnik te prometnim točkama poput rotora kod Sarajevske i križanja Držićeve i Branimirove. 

Odabir tih lokacija nije slučajan jer je tamo veća koncentracija ispušnih plinova. Prema statistikama, u Zagrebu upravo cestovni promet najviše pridonosi lokalnom onečišćenju jer se na prometnim križanjima bilježi koncentracija ugljikova dioksida i do 3.5 puta viša od preporučene granice (10 mg/m³), koju sugeriraju svjetski standardi kvalitete zraka.

Zewina društveno odgovorna inicijativa dio je šire strategije koja se usmjerava na jasan cilj, odnosno kako smanjiti ugljikov otisak te prenijeti poruku od ekološkog značaja. Plakati su postavljeni u veljači te će ostati na zagrebačkim lokacijama do početka travnja kako bi se pratio njihov učinak.

Zewa time pokazuje da inovacije mogu biti više od marketinškog alata i da mogu pozitivno utjecati na okoliš. Brend godinama ulaže u to da što više smanji emisije ugljikova dioksida, a optimizacijom svoje proizvodnje i sirovina od 2011. do 2018. smanjili su svoj ugljikov otisak u Europi za 19 posto. Cilj je do 2030. da ova brojka dodatno naraste.

Koliko ugljikova dioksida proizvodimo u kućanstvima?

U našim domovima najveći izvor emisija dolazi iz potrošnje energije za grijanje prostora i vode. Otprilike 80 posto ukupne potrošnje energije odlazi na ove dvije aktivnosti, a ostatak se odnosi na rasvjetu, kućanske uređaje i elektroniku.

Kućanski aparati koje koristimo svaki dan troše značajne količine energije, a njihov utjecaj na emisije ugljikova dioksida ovisi i tome koliko ih često palimo i koliko su energetski učinkoviti. Sušilica rublja, primjerice, u prosjeku može trošiti 4-5 kWh po ciklusu, što je čini jednim od najvećih pojedinačnih potrošača električne energije u kućanstvu. Budući da velik dio električne energije dolazi iz fosilnih goriva, svaka upotreba sušilice utječe na porast emisija.

Slična je situacija s klima-uređajima, koji mogu povećati potrošnju električne energije za 10-20 posto u ljetnim mjesecima, osobito ako neprekidno rade ili su postavljeni na niske temperature. Perilica posuđa, iako troši manje vode od ručnog pranja, također može povećati potrošnju energije ako se često koristi i ako nije optimalno napunjena.

Dok kuhamo, posebno na plinu, izgaranje goriva izravno ispušta ugljikov dioksid, no i električni štednjaci, koji primarno troše struju, proizvode se na bazi fosilnih izvora. 

Čak i ako ostavimo punjač u utičnici ili televizor u stand-by načinu rada, takvi uređaji mogu dnevno potrošiti do 0.5 kilovatsati (kWh), što na godišnjoj razini iznosi oko 180 kWh.
Ispada da je to dovoljno energije za napajanje prosječnog hladnjaka više od šest mjeseci. Zato već isključivanjem uređaja koje ne koristimo možemo smanjiti ukupnu potrošnju energije kućanstva do 6 posto na godišnjoj razini, pokazuju domaće statistike. 

Iako je ugljikov otisak na prvu mnogima apstraktna tema, on nastaje u svakodnevnim situacijama. Stoga već male promjene, poput racionalne potrošnje energije ili podrške održivim inicijativama, mogu pozitivno utjecati na okoliš. 

Sponzorirani sadržaj donose Index.hr i Zewa u skladu s najvišim profesionalnim standardima.