ZNANSTVENICI su se dugo pitali zašto je ljudsko tjeme prekriveno kosom iako smo po ostalim dijelovima tijela manje dlakavi. No nova studija objavljena ovog mjeseca u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences sugerira da su dlake na našim glavama možda evoluirale kako bi spriječile pregrijavanje mozgova naših predaka jer, čini se, kovrče najbolje štite od topline.

Zaštita glave od topline mogla je biti ključna za rane pretke hominida koji su živjeli u Africi pod ekvatorijalnim suncem. "Mozak je velik i vrlo osjetljiv na toplinu", kaže postdoktorandica biološke antropologije na Sveučilištu Pennsylvania State i glavna autorica studije Tina Lasisi za National Geographic.

Tri vrste perike

Kako bi bolje razumjeli kako kosa utječe na temperaturu glave, Lasisi i njezini kolege stavili su tri različite perike na istraživačku lutku, nazvanu "termalna lutka". Istražili su i što se dogodi ako lutka uopće nema periku. 

Lutka je zagrijana na tjelesnu temperaturu od 95 stupnjeva Fahrenheita (35 Celzijevih stupnjeva) i stavljena pod vruća svjetla u klimatiziranom "zračnom tunelu". Znanstvenici su mjerili temperaturu na glavi lutke kada nije bila prekrivena perikom i kada je imala perike od ljudske kose koje su imale ravne pramenove, opuštene kovrče ili čvrste kovrče (vlasi su u sva tri slučaja bile slične debljine i boje).

Kovrčava kosa najbolje čuva od topline

Najveća razlika u toplini bila je u situaciji kada lutka nije imala periku, tada je, naravno, toplina bila najveća. Dodavanje perike s ravnom kosom smanjilo je to povećanje topline za više od pola u usporedbi s golom glavom. Perika s opuštenim kovrčama činila je područje vlasišta manje vrućim nego perika s ravnom kosom, dok je perika s gustim, čvrstim kovrčama rezultirala najhladnijom glavom.

Ovi rezultati sugeriraju da su sve vrste kose štitile vlasište od sunca u vrućim i vlažnim uvjetima, no kovrčava kosa to radi najbolje. Kosa je smanjila i količinu znoja potrebnu za uravnoteženje efekta sunčeve topline. 

"Ova studija je velik korak naprijed u razmišljanju zašto imamo toliko kose na glavi", kaže evolucijska biologinja Elisabeth Tapanes sa Sveučilišta San Diego za National Geographic. Glavna autorica Lasisi priznaje da se lutka ne podudara savršeno s ljudskom fiziologijom, ali se nada da će se provesti dodatna istraživanja kako bi se razumjelo kada su i zašto evoluirali različiti tipovi kose.