THE NEW YORK TIMES objavio je članak o filmu Bilo jednom u Hrvatskoj Jakova Sedlara. Tekst autora Andrewa Higginsa naslovljen je "Da bi ispeglao imidž balkanskog lidera, filmaš pozvao Kevina Spaceyja na zadatak".

"Hagiografski film o uštogljenom bivšem vođi male balkanske zemlje nikada neće postati globalni hit na kino-blagajnama. Međutim, redatelj ovog filma, bivši prvak u vaterpolu koji je postao miljenik hrvatske desničarske kinematografije, pronašao je nov način da izazove pažnju - angažirao je Kevina Spaceyja kao glavnu zvijezdu", piše The New York Times o filmu Bilo jednom u Hrvatskoj Jakova Sedlara.

"I dok je Hollywood generalno okrenuo leđa Spaceyju zbog optužbi za seksualni napad, izbacivši 63-godišnjaka sa svog popisa talenata i brišući ga iz produkcija koje su već bile u pripremi, nova kinematografska posveta nacionalističkom vođi, kojeg neki smatraju opasnim čovjekom punim predrasuda, zvijezdu serije House of Cards stavlja u prvi plan", objašnjavaju u članku.

"Ovaj 90-minutni film slavi prvog hrvatskog predsjednika, pokojnog Franju Tuđmana, vođu kojeg su obožavatelji smatrali balkanskim Georgeom Washingtonom, dok su ga suparnici držali za etnonacionalističkog fanatika", nastavlja The New York Times.

"Jedan posebno neatraktivan lider"

Ističu i da je Jakov Sedlar (70) u intervjuu priznao da u Hrvatskoj mnogi ljudi, osobito mladi, ne mare previše za Tuđmana. Naglašavaju i da je povjesničar Tony Judt opisao Tuđmana kao "jednog posebno neatraktivnog lidera" koji su ranih 90-ih izronili iz ruševina Jugoslavije, čiji je Hrvatska nekada bila dio.

Navode i da je Warren Zimmerman, koji je bio američki veleposlanik u Jugoslaviji dok se ova multietnička zemlja raspadala, upozorio u depeši iz 1992. u Washingtonu da je izbor Tuđmana za predsjednika Hrvatske u svibnju 1990. doveo na vlast "uskogrudni i kripto-rasistički režim" koji u tandemu sa Slobodanom Miloševićem iz Srbije oslobađa "nacionalizam, balkanskog ubojicu".

"Pitajte ljude jesu li čuli za Spaceyja ili Tuđmana i reći će, naravno, da su čuli za Spaceyja", prenosi The New York Times Sedlarove riječi. "Slava američkog glumca, bez obzira na rizik da se pretvori u sramotu, te neosporan glumački talent", dodao je Sedlar, "sigurno će privući ljude da pogledaju moj film o Tuđmanu".

Sedlar tvrdi da su i Tuđman i Spacey "nepravedno oklevetani"

Redatelj je izjavio da Tuđman, koji je umro 1999. godine, "nije bio nacionalist, nego domoljub, apsolutno pozitivna ličnost". A Spacey, dvostruki dobitnik Oscara i prijatelj redatelja više od desetljeća, "najbolji je od najboljih glumaca" i "apsolutno nevin", naglasio je Sedlar.

Obojica su, kaže Sedlar, nepravedno oklevetana: Spacey od tužitelja poput Anthonyja Rappa, kolege glumca čiju je tužbu protiv osramoćene zvijezde u listopadu odbacio njujorški građanski sud, a Tuđman od domaćih političkih suparnika i stranih kritičara ljutitih zbog njegove uloge u krvavom razaranju Jugoslavije.

"Jedna od sedam država koje su nastale nakon raspada Jugoslavije, Hrvatska je danas stabilna demokracija s manje od četiri milijuna stanovnika, popularna turistička destinacija i globalna nogometna sila", naglašava se u članku.

"Povijest rata stalni je proces sjećanja i zaborava", rekao je za Times Dejan Jović, profesor na Sveučilištu u Zagrebu. "Ratovi sjećanja", dodao je Jović, "posebno su aktivni u kinematografiji. Svaka strana pamti samo ono što želi, a ostalo zaboravlja".

"Najriskantnija Spaceyjeva uloga"

"Novi Sedlarov film ne trudi se previše pružiti punu i uravnoteženu povijest. Izbjegava se bilo kakvo spominjanje zločina počinjenih pod Tuđmanovim vodstvom, poput napada na bosanske civile, etničkog čišćenja nekoć velike srpske manjine u Hrvatskoj i rušenja mosta iz 16. stoljeća u bosanskom gradu Mostaru 1993. godine", piše autor.

NY Times piše i da uloga Tuđmana nije prva Spaceyjeva od optužbi, no tvrde da je "možda najriskantnija".

"Tuđman je bio kombinacija dr. Strangelovea i Adolfa Hitlera"

Laura Silber, autorica knjige Yugoslavia: Death of a Nation, rekla je za The New York Times kako je zbunjena činjenicom da se itko želi povezati s odavanjem počasti bivšem hrvatskom vođi. Susrela ga je nekoliko puta dok je kao novinarka izvještavala o jugoslavenskim ratovima i smatrala ga je, kako je rekla, "odbojnim i besramnim fanatikom s kompleksom superiornosti koji nije mogao kontrolirati svoju mržnju prema Muslimanima", najvećoj etničkoj skupini u susjednoj Bosni.

"Bio je poput kombinacije dr. Strangelovea i Adolfa Hitlera", prisjetila se Silber.

"Tuđman se borio protiv fašizma tijekom Drugog svjetskog rata, pridruživši se komunističkim partizanima koji su se protivili Hitlerovom marionetskom režimu. Ali 90-ih godina odbio je osuditi ustaško nasljeđe i odredio da neovisna Hrvatska treba usvojiti grb s crveno-bijelom šahovnicom koji su stoljećima koristili etnički Hrvati, ali koji je vrlo sličan ustaškom simbolu", stoji još u članku.

"Sedlar, koji je godinama bio Tuđmanov ataše za kulturu u New Yorku, djeluje kao miran i razuman čovjek potpuno oslobođen nasilne, često rasističke retorike koja je hrvatski nacionalizam dovela na loš glas. Ali ne podnosi kritike Tuđmana", dodaje autor.

U tekstu se spominju i kritike u Hrvatskoj, a kao jedan od izvora naveden je i tekst Gordana Duhačeka na Indexu.

"Unatoč svojoj sudskoj pobjedi u New Yorku, Spacey se i dalje suočava s ozbiljnim pravnim problemima u Velikoj Britaniji, gdje se očekuje da će mu se sljedeće godine suditi prema optužbama za seksualni napad. Izjasnio se da nije kriv. Povijesna porota još uvijek nije dala svoj sud o Tuđmanu, a bivša ratna izvjestiteljica Silber kaže kako je malo vjerojatno da će uskoro donijeti jasnu presudu, barem ne u Hrvatskoj", navodi se u članku.

"Nikada mu povijest neće suditi u Hrvatskoj jer je on osigurao neovisnost", zaključila je Silber za The New York Times.