POVODOM 95. dodjele Oscara, koja je sinoć održana u Los Angelesu, odlučili smo se prisjetiti vremena kada je jedan od dobitnika bio i jedan Hrvat.

Riječ je o Dušanu Vukotiću, koji je za svoj crtani film Surogat Oscara osvojio 1962. godine i ušao u povijest kao jedini jugoslavenski osvajač kipića. U suradnji s Yugopapirom donosimo vam tekst iz te godine koji je govorio o Dušanovom velikom uspjehu.

Travanj 1962: Dušan Vukotić, vodeći majstor Zagrebačke škole crtanog filma, jedan je od ovogodišnjih dobitnika "Oscara" koji dodjeljuje žiri američke Akademije za film u sastavu od 2.000 ljudi.

Naravno, crtani film je i u ovoj prilici ostao u sjenci filmova i imena glumaca i redatelja oko kojih se vodi umjetnička i trgovačka utakmica. Ali s obzirom na to da se "Oscar" u ovoj kategoriji dodjeljuje od 1932. godine, a pozlaćena statua tek sada prvi put putuje izvan Sjeverne Amerike, uspjeh Dušana Vukotića dobiva poseban značaj.

Prije trideset godina Walt Disney je poslije svog prvog "Oscara" otpočeo proizvodnju pokretnih crteža koji su u kinima djecu i odrasle dovodili do ushićenja. Do drugog svjetskog rata pa i kasnije Disney je bio nadmoćni dobitnik "Oscara" jer je na području crtanog filma i inače suvereno vladao.

U posljednjih 15 godina "Oscara" su osvajali različiti američki studiji crtanog filma. Walta Disneyja smijenio je Bosustow ("When Magoo Flew", 1954.) kome je "Columbia" osigurala radnu snagu i uvjete.

I sada, najednom, pozlaćena figurica koja ne vrijedi više od 100 dolara, ali u svijetu filmske umjetnosti znači veoma mnogo, dodijeljena je jednom 34-godišnjem Europljaninu iz Jugoslavije.

Poslije San Francisca

Sreo sam Dušana Vukotića prvi put krajem prošle godine u Zagrebu. Upravo je bila stigla vijest da je njegov "Surogat", poslije "Krave na mjesecu" i "Koncerta za mašinsku pušku", donio svom autoru treću uzastopnu nagradu na velikom međunarodnom festivalu u San Franciscu.

Razgovarajući propustili smo ručak jer je Vukotić s upornošću profesora nastojao uvesti me u tajne crtanog filma. Govorio je i govorio, crtao i objašnjavao. U sumrak obradovao se prijedlogu da pravi intervju napravimo kasnije za vrijeme projekcije njegovih filmova. Obećao je da će on sam sve organizirati već iste večeri.

Poslije sam saznao da je sa Šalate morao donijeti kutije s filmovima. Donio ih je pod miškom. U sobici za montažu u ateljeima Zagreb filma već se nalazio Fedor Hanžeković. Dok smo se smjenjivali, poznati zagrebački redatelj i kazališni teoretičar čestitao je Vukotiću nagradu iz San Francisca sljedećim riječima:

- Postao si već "dosadan" sa svim tim prvim mjestima!

Vukotić se osmjehnuo. Minut prije toga ispričavao se što su zidovi njegove radne sobe krcati plaketama s raznih festivala:

- To je zahtjev producenta s obzirom na to da nailaze mnogi ljudi, naročito iz inozemstva, pa ova pismena priznanja znače prvu i najbolju reklamu za našu "robu".

Dok su na montažnom stolu promicale scene iz "Cowboy Jimmyja", "Osvetnika", "Piccola" i drugih filmova, Vukotić se ponašao kao da ih gleda prvi put.

Bio je to rijedak doživljaj za novinara i na rastanku obećao sam da ću o našem susretu pisati s posebnim zadovoljstvom. Vukotić je na to rekao:

- Ja trebam vama zahvaliti što ste pokazali interesiranje.

Nesuđeni arhitekta

Njegova skromnost i izvanredan utisak koji ostavlja na ljude povećali su među našim ljubiteljima filma radost s kojom je dočekan "Oscar". Uostalom i na nedavnom Beogradskom festivalu "Surogat" je ocijenjen kao kompletno umjetničko delo.

Vršnjaci Dušana Vukotića kažu da je on bio ovakav već u osnovnoj i kasnije u srednjoj školi. Rano se zaljubio u crteže, a među njegovom prvom lektirom našle su se gomile stripova. Počeo je podražavati Walta Disneyja.

Postao je karikaturist-novinar a nije prestajao pratiti sve što se događa u svijetu crtanog filma. Nabavio je kopiju prvih "živih crteža" koji su u Francuskoj projicirani još prije prvog svjetskog rata po sistemu "vitagrafona".

Probdio je noći čitajući o prvom crtanom filmu u boji iz 1917. godine kad je slika svaki čas morala mirovati da bi gledatelji pročitali tekst - objašnjenje po uzoru na stripove. Veoma rano Disney je za Vukotića prestao da bude tajna. Nesuđeni arhitekta proučavao ga je od njegovih početaka, od 1921. godine, preko prvog filma "Alisa u zemlji čuda" do "Snjeguljice i sedam patuljaka" i "Petra Pana".

Nije odobravao što je Disney pretvorio umjetnost crtanog filma u industriju i ograničio se isključivo na djecu. Disney je osvojio najširu publiku mekanim i ovalnim formama u konstrukciji crteža i kretao se isključivo u području bajki i basni uz idealiziranu građansku etiku. Vukotić je želio nešto drugo.

Za pet godina

Htio je prije svega crtati ljude videći da je Disney imao najviše teškoća baš s njima jer je i njih idealizirao. Snjeguljica i Princ ostajali su u sjenci patuljaka i životinja, Petar Pan je mijenjao svega nekoliko izraza na svom tužnom licu. Ostajući tako u zatvorenom krugu, Mikijev otac svjesno je počeo prelaziti na druge žanrove. U crtanom filmu nešto je moralo promijeniti se.

To je prvi učinio Kanađanin McLaren koristeći se modernim slikarstvom i novim bojama i tonovima u crtežu. Njegov film "Neighbours", u nas nazvan "Ljubi bližnjega svoga", označio je malu revoluciju. Ali odlučujući udarac zadao je Disneyju njegov bivši namještenik Stephen Bosustow.

Odvajajući se iz Disneyjeve "tvornice snova" u Burbanku, Bosustow je sa 175 crtača dao nove likove suprotstavljajući se sistemom trokuta i kvadrata Disneyjevim elipsama i kružnicama. Trijumfirao je na festivalu u Cannesu 1951. godine i do sada je osvojio tri "Oscara" i oko stotinu drugih međunarodnih nagrada. Njegov junak je kratkovidi Mr. Magoo, kombinacija crteža i karikature.

Naš prvi crtani film trajao je punih dvadeset minuta jer su ga pravili talentirani mladići s mnogo ideja i malo iskustva. Iz zagrebačke grupe prvi se izdvojio Dušan Vukotić i postao njen predvodnik. Prije pet godina, u ožujku 1957. on je u beogradskim Književnim novinama, u članku "Koncepcije i želje našeg crtanog filma" napisao sljedeće:

"Kloneći se svih uzora, mi tražimo i pokušavamo da nađemo naš put u likovnom i sadržajnom oblikovanju... Crtani film ne smije biti upućen samo deci. On može postati oštra satira ljudskih slabosti, karikatura nezdravih ambicija u poučnom usmjeravanju i naprednijem gledanju na život".

Pet godina ne znači veliko razdoblje, pogotovo u umjetničkom žanru kakav je crtani film. A upravo za toliko vremena Dušan Vukotić i naš crtani film učinili su prodor u svijet i sada je prva etapa uspjeha trijumfalno završena prvim "Oscarom".

Napisao: Džavid Husić (Ilustrovana, 1962.)