Ovo je najljepše mjesto za ronjenje na cijelom Jadranu

Ovo je najljepše mjesto za ronjenje na cijelom Jadranu

ŠTO JE dalje, to je očuvanije. Iako udaljenost predstavlja poteškoću u prometu, na udaljenijim jadranskim otocima sačuvala se mediteranska duša te su se izbjegli masovni turizam i pretjerana urbanizacija. Lastovsko otočje razasuto je u južnom Jadranu, petnaestak kilometara južno od Korčule. Najveći i središnji otok je Lastovo, no tu je još četrdesetak otoka, otočića, grebena, usidrenih na palagruškom podmorskom pragu koji se iz dubine izdiže između plićeg Jadrana na sjeveru i vrlo duboke Južnojadranske zavale. Lastovo i okolno otočje zaštićeni su kao park prirode.

No unatoč predivnim vizurama otočja, meni je ovdje ronjenje možda čak i zanimljivije, najatraktivnije u cijelom Jadranu. Treba zagnjuriti u kristalno bistro more gdje se otvara prava predstava života bogata oblicima i bojama. U pukotinama stijena skrivaju se hobotnice, a sipe se maskirane u okoliš provlače uz dno. Na hridinastu dnu Lastova česti su brkati jastog, hlap, kuke i rijetke vrste puževa poput tritonove trube i prugaste mitre. Uz dno se često nalaze nepokretna škrpina, ribu love zubatac i gof, iz zasjede vrebaju ugor, murina i još mnoge ribe.

Otvorenim morem krstare tune, sabljani, nekoliko vrsta dupina (najčešće obični, glavati i dobri) te morske kornjače (glavata i zelena želva). Lastovsko podmorje obogaćuje mnoštvo uvala, pličina, dubina i morskih grebena, podmorskih kanjona i skrivenih prolaza.

No najveće su tajne skrivene na većim dubinama Sušca, kamo sunce jedva dopire, a gdje vlada plavozelena monotonija. Svjetiljka vraća boje i oživljava predivne žute i crvene šume gorgonija, crvenih i ostalih koralja uz koje plove velika jata riba, što je u Jadranu sve rjeđa slika.

Radi se o koraligenu, sjenovitim podvodnim strminama. To je možda i najegzotičnije stanište, biološki vrlo vrijedno, ali i vizualno najatraktivnije na Jadranu. Scena šarenoga podvodnoga cvjetnog vrta brojnih živih bića uz koje plove brojne ribe odaje dojam tropskoga koraljnoga grebena. Crvene alge u svoja tjelešca nakupljaju kalcijev karbonat i stvaraju podlogu, tlo na koje se potom mogu pričvrstiti i na njemu rasti druga živa bića. One su često ljubičasto obojene, no ne mogu se mjeriti s gorgonijama, vrstama koralja. To su gotovo prava mala stabalca, no zapravo su životinje. Mogu narasti gotovo pola metra, a poput ostalih koralja, zajednice su sićušnih polipa. Love plankton pa gorgonije nalazimo uz jače morske struje koje blago povijaju njihova nježna tijela. Najčešća je žuta rožnjača, no najljepša je spektakularna crvena rožnjača, koja često zna biti u žutocrvenoj kombinaciji.

Nažalost, prelov i devastacija dna uzeli su danak u ovim predivnim životinjama i podmorju Jadrana općenito, stoga i ovako očuvane nalazimo samo na mahom većim dubinama i podalje od ljudi.

 

 

 

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara