TRŽIŠTE rada je vrlo kompetitivno, stoga odbijenica nakon prijave za posao nije rijetkost. Međutim, ako redovito dolazite do faze razgovora, ali uvijek zapnete na posljednjem koraku, problem bi mogao biti u načinu na koji komunicirate. Naime, neke uobičajene govorne navike mogle bi vas stajati prilike za novi posao, piše Unilad.

Razgovori za posao sami su po sebi stresni, no uz dobru pripremu šanse za uspjeh značajno rastu. Stručnjak za jezik Maxim Serebryakov, izvršni direktor komunikacijske platforme Sanas, istaknuo je svakodnevne fraze koje mogu uništiti izglede kandidata, bez obzira na njihove kvalifikacije i iskustvo.

"Razgovori za posao su situacije visokog pritiska gdje svaka riječ broji, a određene fraze mogu izazvati negativne reakcije kod menadžera za zapošljavanje, a da kandidati to i ne shvaćaju", kaže Serebryakov. Ovo je pet navika koje biste trebali iskorijeniti prije sljedećeg intervjua.

Poštapalice

Prema Serebryakovu, poštapalice poput "hm", "kao" i "znate" na vrhu su popisa izraza koji narušavaju dojam i odaju nesigurnost. "Ovi verbalni tikovi mogu se činiti bezopasnima, ali regruterima signaliziraju nedostatak pripreme. Nažalost, odluke o zapošljavanju često se donose u prvih nekoliko minuta razgovora na temelju toga kako se izražavate, a ne što govorite", objasnio je.

Klišeji

Prečesto korišten korporativni žargon zauzeo je drugo mjesto. Fraze poput "razmišljanje izvan okvira" ili "davanje 110 posto" zvuče prazno i potrošeno iskusnim menadžerima. "One sugeriraju da kandidatu nedostaje originalnog razmišljanja ili da se skriva iza poznatih izraza umjesto da govori autentično", rekao je Serebryakov.

Pretjerano ispričavanje

Stalno ispričavanje također stvara negativan dojam. "Započinjanje odgovora s 'oprostite' ili ispričavanje prije iznošenja mišljenja čini kandidate nesigurnima", upozorio je stručnjak. Time potkopavate vlastiti autoritet prije nego što ste uopće iznijeli svoju poantu.

Samokritičnost

Još jedan štetan obrazac je pretjerana samokritičnost. Fraze poput "Nisam stručnjak, ali..." ili "Ovo bi moglo zvučati glupo..." trenutačno narušavaju vaš kredibilitet. Ako se trudite predstaviti u najboljem svjetlu, trebali biste to činiti sa samopouzdanjem, a ne sumnjom.

Prebrz govor

Posljednja navika na koju Serebryakov upozorava jest prebrzo govorenje, što je česta pojava kod nervoznih kandidata koji žure s odgovorima. "Brzo govorenje sprječava ispitivače da pravilno obrade ono što govorite i ostavlja dojam da ste tjeskobni ili da nešto pokušavate sakriti", istaknuo je.

Što možete reći umjesto toga?

Serebryakov ističe kako većina ljudi nije ni svjesna da koristi ove fraze. Zato preporučuje jednostavnu vježbu: snimite se dok odgovarate na uobičajena pitanja za intervju kako biste identificirali govorne navike koje bi mogle sabotirati vaše izglede. Savjetuje zamjenu slabog jezika konkretnim primjerima i postignućima.

"Umjesto da kažete 'Ja sam timski igrač', što zvuči generički, pokušajte opisati specifičnu situaciju u kojoj ste učinkovito surađivali. Činjenice i brojke stvaraju mnogo jači dojam od nejasnih izjava", savjetovao je. Također je naglasio važnost pauze. "Uzimanje trenutka za prikupljanje misli pokazuje samopouzdanje i promišljenost. Većina ispitivača preferira promišljenu pauzu praćenu jasnim odgovorom umjesto ishitrenog odgovora ispunjenog verbalnim neredom", zaključio je.