USRED noći me probudila buka, koja je lako prolazila kroz moj šator na obali Drave u Slavoniji.

Još snen, u mrklom mraku, za trenutak se nisam mogao snaći, jesam li u savani Afrike pa negdje riču lavovi ili majmuni urlikavci Amazoni gdje sam također proveo nebrojene dane u šatoru. No, brzo sam se razbudio i bilo mi je jasno o čemu se radi – to preko Drave u gustim šumama vrba i topola riču jeleni, ispremiješani s ponekim cviljenjem čaglja.

Parenje jelena - krajem ljeta i početkom jeseni

Usred sam jednog od najupečatljivijih prirodnih spektakala u Hrvatskoj - parenja jelena koje se odigrava krajem ljeta i početkom jeseni u nizinama i nešto kasnije u planinama.

Slavni baranjski koncert

Centar rike jelena, nesumnjivo je Kopački rit, ogromno prostranstvo poplavnih šuma, šašika, vrbika i trščaka, carstvo orlova štekavaca i bezbrojnih drugih ptica, vidri, kornjača, žaba... U ovo doba godine, od poplava najčešće ostaju samo najdublje bare, a čistine postaju rikališta. Uz dozvolu i pomoć nadzornika parka prirode Kopački rit, zaputio sam se u ranu zoru.

Šandor i Hrvoje, kao i ostali nadzornici, poznaju park kao vlastiti džep i nije im bilo teško pronaći „glavne zvijezde ovog showa“, najveće mužjake.

Možda najljepši prizor u Kopačkom ritu

Možda nema ljepšeg prizora u Kopačkom ritu od onoga kada u izlazeće sunce iz obližnje šume iskorači ponosni jelen.

Dok mu nisko sunce obasjava dlaku svojim posljednjim tračcima, pažljivo promatra okoliš, njušeći mirise dok ušima poput antena hvata sumnjive zvukove. Kad se uvjeri da je siguran, kreće tuliti poznati baranjski koncert koji odjekuje nadaleko.

Pod naletom hormona

Jelen je plaha životinja, koja se skriva od pogleda ljudi. To se sve mijenja kada nastupa vrhunac aktivnosti – rika. Potkraj kolovoza, kad su još dnevne vrućine velike, ali jutra sve svježija, budi se u jelenima nagon za razmnožavanje.

Koliko jelenom tada vladaju hormoni, govori činjenica da prije rike ponekad rogovljem udara po stabalcima i grmlju takvom žestinom da ih skoro sasvim izlomi. Može se iskaliti i na mravinjaku.

Najaktivniji su mužjaci od sedam, osam i devet godina. Formiraju harem ženki koje potom čuvaju od ostalih mužjaka, a održavaju i svoj teritorij kojeg označuju lučevinama iz mirisne žlijezde na suzištima očiju.

Senzacionalan spektakl

Predvečer, našli smo se ispred isušenog dunavca, okruženog trskom. Duboki bas ljubavnog zova uokolo odjekuje sa svih strana, a mužjaci se međusobno nadjačavaju. Gdje god se okrenem, jeleni! Rikanjem se mužjaci i odmjeravaju, jer intenzitet glasanja pokazuje snagu i kondiciju.

Kada ljubavni zov nije dovoljan, često nastupaju i prave borbe kada dva jelena ukrste rogovlje i guraju se, pokušavajući ubosti suparnika parošcima u bok. To mladi jelen pokušava svrgnuti vlasnika harema.

Jeleni skoro da i ne jedu ništa

Tada sve odzvanja od sudara rogova, naguravanja, i toptanja kopita. Unatoč žestini, teže ozljede su rijetke, a pobijeđeni „podvija rep“ i odlazi.

Za rike jeleni gotovo i ne jedu, a od neprestane brige o ženkama, borbi, ozljeda i ostalih napora smršave i trideset kilograma.

Nema lovaca, samo prirodna selekcija

Kopački rit nudi jelenima izvrsna hranilišta i rikališta, a najvažnije za njih je da u njemu nema lovaca.

To jelenima omogućuje dobru prirodnu selekciju i genetsku strukturu. Jeleni su prilagođeni dunavskim poplavama koje redovito posjećuju rit i dobro plivaju, ali od vrlo visokih voda bježe na povišene grede.

Doduše, vole se hladiti u vodi koja ih brani i od komaraca i obada. Mogu čak preplivati i veće rijeke poput Dunava i Drave. Migracije – kako zbog poplava, hrane i razmnožavanja – nekad su bile mnogo redovitije i jače, ali zbog fragmentacije staništa sada su uvelike izmijenjene. Ceste, ograde, poljoprivredna područja poremetile su drevne migracijske rute.

Nevjerojatna vrijednost Kopačkog rita

Danas je čovjek uvijek blizu pa su i inače plahi jeleni uvijek na oprezu. Dobrim vidom, istančanim sluhom i njuhom stalno prate što se zbiva u okolici.

Uši poput antena stalno hvataju i najmanji zvuk lomljenja grančica pa će i na najmanji znak opasnosti skočiti i nestati u gustišu.

Kopački rit ima ovu nevjerojatnu vrijednost, baš kao i ostale životinje i biljke, a ovisi o dunavskim i dravskim poplavama.

Priroda postaje i vrlo važan turistički resurs Hrvatske, a Baranja jedno od cvjetajućih odredišta Hrvatske.

*Stavovi izneseni u kolumnama i komentarima osobni su stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala Index.hr. Navedeni stavovi ne odražavaju ni stav bilo koje ustanove, subjekta ili objekta s kojima je povezan autor.

**Biolog, istraživač, snimatelj, putopisac i avanturist Goran Šafarek od 2017. jedan je od kolumnista Index laba. Do danas je objavio više od stotinu popularnih prirodoznanstvenih i putopisnih članaka u brojnim poznatim svjetskim časopisima, od Meridijana, preko GEO-a do National Geographica. Autor je i nekoliko knjiga, među kojima Rijeke Hrvatske, Životinje Hrvatske i Priroda Hrvatske, a radio je i dokumentarne filmove, kako za poznate njemačke i francuske kuće, tako i za naš HRT.