TIJEKOM istraživanja New York Timesa o internet softveru za prepoznavanje lica korisnika, koji je prodan izvršiteljima zakona, gotovo usputno je otkriven zapanjujući podatak da kompanija koja je izumila ovaj alat opskrbljen umjetnom inteligencijom ima u svojoj bazi već prikupljene preko 3 milijarde slika.

Ove slike uzimane su sa svih strana, širom globalne mreže, kako s društvenih mreža, tako i s internet stranica kompanija na kojima se predstavljaju zaposlenici. Broj sakupljenih podataka prelazi one kojima uobičajeno raspolažu policijske stanice, čak i baze podataka poput FBI-ove.

Mikro tvrtka, osnovana novcem jednog od članova Facebookovog glavnog odbora, Petera Thiela, pod nazivom Clearview AI,  koja stoji iza ovog projekta, reklamirala je svoju bazu podataka preko Facebooka, YouTubea i Venmoa usprkos tome što je to nedopušteno.

Osnivač ove tvrtke rekao je novinarima New York Timesa da "Facebook zna za prikupljanje slika", a da druge društvene mreže poput Twittera ne dopuštaju preuzimanje bilo kakvih medijskih sadržaja s njihove platforme.

S druge strane, nekonzistentna regulativa u vezi s korištenjem ovakvih internet alata stvara situaciju u praksi da su, recimo, lokalne vlasti San Francisca zabranile alate za prepoznavanje lica, dok na federalnoj razini ovakva zabrana ne postoji, navodi Mashable.

Odvjetnik iz Američke unije za građanske slobode Nathan Freed Wessler u pisanoj izjavi kaže:

"Ovo je uznemirujuće svjedočanstvo o opasnostima koje tehnologija prepoznavanja lica nosi sa sobom i hitan poziv zakonodavcima da odmah spriječe izvršitelje zakona da koriste ove podatke."

U nastavku Wessler dodaje: "Policija ne bi trebala istraživati i tražiti ljude na osnovi baze podataka koju je nezakonito prikupila privatna kompanija."

Iz kompanije Clearview AI tvrde da preuzimaju samo javno objavljene fotografije te je s njihove strane, kako smatraju, sve čisto.

I dok su izvršitelji zakona za sada glavni klijenti ove tvrtke, Clearview ima u planu daljnje proširenje i suradnju s kompanijama koje proizvode "pametne naočale".

Tako bi, ubuduće, jedan brzi pogled kroz ove naočale bio dovoljan da otkrije vaš identitet, osobne podatke, životnu povijest... Nakon ovoga, vjerojatno žalite zbog one srednjoškolske fotografije postavljene na Facebooku.