Provjerite hoće li vaš posao uopće postojati za 20 godina

Provjerite hoće li vaš posao uopće postojati za 20 godina

Foto: Instagram

STIŽU roboti!

Ovako bi se u kratkim crtama mogao opisati strah od automatizacije koja će u budućnosti uništiti brojna radna mjesta. U siječnju, studija McKinsey & Company pokazala je da će 30 posto poslova na 60 posto radnih mjesta biti kompjuterizirano, a prošle godine je glavni ekonomist Bank of Englanda izjavio da će 80 milijuna američkih i 15 milijuna britanskih poslova preuzeti roboti.

Naravno, svi poslovi nisu jednaki. Prije četiri godine, izuzetno popularna studija koja je provedena na sveučilištu Oxford proučila je čak 702 uobičajena zanimanja i pokazala da će neki poslovi (telemarketing, priprema poreznih prijava i sportski suci) daleko rizičniji od, primjerice, poslova psihologa, stomatologa ili liječnika.

Mnoga prijašnja istraživanja koja su se bavila ovom temom prečesto su bila pretjerana i ako realno sagledamo situaciju, tehnologija je bila zaslužna za stvaranje više radnih mjesta nego što ih je uništila. Ovaj luditski strah od tehnologije imali smo prilike vidjeti još u 19. stoljeću, u periodu kada su zaposlenici tekstilne industrije uništavali tkalačke strojeve od straha da će im isti ti strojevi jednog dana oduzeti posao.

Da stvar bude smješnija, u posljednjih 60 godina automatizacija je eliminirala samo jedno zanimanje - operatere liftovima.

Bilo je tu i optimističnih predviđanja povezanih s novim tehnologijama, ali pogledamo li trenutno stanje stvari, rijetki od nas rade 15 sati tjedno, a upravo je to 1930. svojim unucima predvidio ekonomist John Maynard Keynes. Upravo suprotno, mnogi rade 15 sati dnevno.

Sve se mijenja i mijenja se prebrzo

Međutim, ne smijemo zaboraviti da između tehnološke i industrijske revolucije postoje velike razlike. Tempo promjena je eksponencijalno brži i dalekosežniji. Kao što je to rekao akademik Jerry Kaplan sa sveučilišta Stanford, automatizacija je "slijepa za klase". Nije bitno radite li u tvornici, kao financijski savjetnik ili profesionalno svirate flautu, automatizacija dolazi po vas.

Ipak, ne smijemo zaboraviti da automatizacija nije sinonim za gubitak posla. Većina istraživanja nije eksplicitna i rijetki ulaze u predviđanja koristeći postotke. Uglavnom se sve vrti oko toga koji su poslovi najpodložniji automatizaciji.

Ekonomisti s Oxforda, Carl Frey objašnjava da većina tih poslova neće u potpunost nestati već će ih trebati redefinirati: "Nažalost, to značajno ne mijenja položaj radnika" jer za njega gotovo da i nema razlike između gubitka posla i radikalnog redefiniranja, budući da za novi posao neće biti adekvatno pripremljen.

Profesor Richard Susskind, autor knjige "The Future of the Professions and Tomorrow’s Lawyers" objašnjava da odvjetnici u današnje vrijeme možda ne razvijaju sustave koji će nuditi određene pravne savjete, ali odvjetnici u 2025. to će morati činiti. To će se i dalje nazivati odvjetništvom, ali obavljat će neke druge poslove.

Koji su poslovi najugroženiji?

Martin Ford, futurist i autor knjige "Rise of the Robots: Technology and the Threat of a Jobless Future" objašnjava da su najugroženiji rutinski, repetitivni i predvidljivi poslovi.

Primjerice, telemarketeri rade rutinski posao i postoji 99-postotna vjerojatnost da će posao u budućnosti biti automatiziran. Štoviše, već danas postoji veliki broj tzv. "robo-poziva" koji su u ovom trenutku možda iritantni, ali postat će daleko kvalitetniji. Isto vrijedi i za pripremanje poreznih prijava. H&R Block, jedna od najvećih kompanija koje pružaju ovu uslugu, koristi Watson, IBM-ovu platformu koja ovaj posao odrađuje umjesto ljudi.

Roboti će preuzeti i neke repetitivne zadatke i u pravu, pa će se raznorazni upravni referenti i pravni asistenti naći u problemima jer postoji 94-postotna vjerojatnost da će njihove poslove kompjuterizirati. Neka istraživanja pokazuju da bi u narednih 20 godina moglo nestati više 100 tisuća poslova u pravnom sektoru.

Bolja situacija ne čeka ni blagajnice, taksiste niti kuhare u restoranima brze hrane, a tu govorimo o 81-postotnoj ili čak većoj vjerojatnosti da će njihove poslove preuzeti roboti kao, recimo, Flippy, kuhinjski asistent koji već okreće pljeskavice u nizu restorana CaliBurgera.

Je li itko siguran?

Sigurni su poslovi koji uključuju kreativnost, a to su umjetnici, znanstvenici ili pojedinci koji razvijaju nove poslovne strategije.

"Ljudi su trenutno najbolji u kreativnim poslovima, ali i tu postoji caka. Nitko ne može garantirati da za 20 godina neće postojati računalo koje će biti najkreativniji entitet na planetu. Već sad postoje računala koja mogu naslikati originalna umjetnička djela. Pitanje kako će sve izgledati za 20 godina?", govori Ford.

Poslovi koji su također sigurniji od drugih su oni koji uključuju složene odnose s ljudima. Primjerice, medicinske sestre ili zaposlenici u poslovnom svijetu koji moraju razviti bliske odnose s klijentima.

Tu su i nepredvidivi poslovi kao što je, primjerice, vodoinstalateri koji se moraju brzo pojaviti na različitim lokacijama.

Terapeuti, savjetnici mehaničara, instalateri, majstori ili zaposlenici u zdravstvu također su prilično sigurni. Barem u narednih 20 godina jer za deset godina mogli bismo pjevati drugu pjesmu. Najoptimističnija poruka koju možemo reći jest da ne smijemo umanjivati koliko će se računala mijenjati i kako će se to reflektirati na određena zanimanja.

Susskind tvrdi da dvijetisućedvadesete neće biti desetljeće nezaposlenosti već desetljeće preraspodjele. Sve nakon toga postaje nejasno: "Ne vjerujem da bilo tko od nas može sa sigurnošću raditi dugoročne planove što se karijere tiče. Pretpostavljamo nezamjenjivost ljudskih bića, ali strojevi već rade stvari koje, mislili smo donedavno, mogu raditi samo ljudi. Skladaju originalnu glazbu i pobjeđuju ljude u kompleksnim igrama koristeći kreativnost. Pomažu nam čak i u odnosu s Bogom. Iako kler ima samo 0,81-postotnu vjerojatnost automatizacije, postoje algoritmi koji bi jednog dana mogli zamijeniti svećenike. Tu su aplikacije kao što je Confession koje vam nude mogućnost ispovijedi i praćenja grijeha".

Roboti nisu jedina prijetnja

No, roboti nisu jedini faktori koji utječu na poslove budućnosti.

Izvještaj WEF-a (World Economic Forum) spominje i klimatske promjene, buđenje srednjeg sloja na određenim tržištima, starenje stanovništva u dijelovima Europe i istočne Azije i aspiracije žena. Sve to moglo bi poremetiti sliku kakvu danas poznajemo i promijeniti mnogo toga na tržištu rada.

Upozoravaju da ćemo u naredne tri godine osjetiti promjene koje će donijeti više gubitaka nego koristi, ali to ne znači da će promjena biti drastična i da je ne trebamo doživjeti kao upozorenje da nešto treba mijenjati.

Automatizacija mogla bi dodatno naglasiti i spolnu nejednakost jer žene ne čine veliki postotak zaposlenih u svijetu znanosti, tehnologije, inženjeringa i IT sektoru. S druge strane, bit će ih više u zdravstvu i edukaciji kojima prijeti manji rizik.

Žene bi, dugoročno gledajući, mogle i profitirati od ovih promjena, a tome u prilog idu i neka istraživanja koja pokazuju da će najviše izgubiti slabo educirani muškarci.

Kako se pripremiti?

Ukratko, najkraći odgovor je diversifikacija. Najbolja strategija je razviti niz različitih, ali u određenoj mjeri srodnih vještina koje će vas učiniti nezamjenjivim na određenom radnom mjestu.

Morat ćemo postati agilni što je više moguće i imati niz talenata kako bismo u istom trenutku mogli imati sedam ili osam različitih poslova, a kao što to kaže futurologinja Faith Popcorn, prosječna odrasla osoba će u isto vrijeme raditi ne za jednu već nekoliko velikih korporacija.

"Nalazimo se usred velike promjene koja će utjecati na sve razine društva", upozorava Popcorn koja je uspješno predvidjela mnoge promjene. Nažalost, ni ona nije pretjerano optimistična već zaključuje: "Sve ovo tjera vas da popijete još malo tekile".

Preveden tekst Arwe Mahdawi s The Guardiana

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara