VEĆINA ljudi inteligenciju povezuje sa smirenim osobama koje brzo donose odluke i rijetko preispituju svoje postupke. No, prema psihologu Marku Traversu, stvarnost je često drukčija. Ljudi s izraženim analitičkim načinom razmišljanja mogu imati navike koje drugima djeluju neobično ili čak naporno. Travers ističe da se iza njih često krije potreba za dubljim razumijevanjem, a ne pretjerivanje ili neodlučnost.

Ne odustaju dok im sve nije jasno

Travers kaže da se često susreće s ljudima koji se stalno vraćaju na razgovore ili odluke jer osjećaju da nešto nije do kraja objašnjeno. "Jedna osoba za stolom neprestano se vraća na temu: na objašnjenje koje nije sasvim držalo vodu ili na komentar koji je djelovao neobično, ali ga nitko drugi nije primijetio", objašnjava za Psychology Today. Dodaje da to drugima može izgledati kao sitničavost ili nemogućnost da krenu dalje.

Prema njegovim riječima, takvo ponašanje proizlazi iz snažne potrebe da sve ima smisla. "Um koji je istinski motiviran da nešto shvati opirat će se zaključku koji se čini preuranjenim", navodi psiholog. Zbog toga se takvi ljudi teško mire s površnim odgovorima i nastavljaju razmišljati o nečemu sve dok ne pronađu objašnjenje koje im ima smisla.

Dugo analiziraju i najsitnije odluke

Travers navodi da inteligentni ljudi često pretjerano analiziraju čak i sasvim svakodnevne odluke, poput odabira serije ili jela u restoranu. "Problem nije nužno u tome što osoba ne može procijeniti opcije, već u tome što ih može procijeniti previše odjednom", ističe. Zbog toga im i jednostavne odluke mogu oduzeti mnogo vremena.

Iako takvo ponašanje može djelovati kao neodlučnost, Travers smatra da je riječ o istoj sposobnosti koja pomaže pri rješavanju složenih problema. "Iste kognitivne snage koje osobi omogućuju da vidi više opcija istodobno stvaraju i više grana koje treba procijeniti", napominje psiholog. Zaključuje da to nije mana, nego način na koji analitičan um funkcionira.