Pušiona: Demokracija
DRAGI čitatelji, Hrvati i katolici, uskoro su predsjednički izbori u Americi. A to nije zajebancija. Radi se o budućnosti svijeta, jebiga.
Zato sam i ja odlučio odustati od zajebancije i napisati jedan pošteni tekst o demokraciji.
Prvi put sam se intenzivnim razmišljanjem o riječi demokracija i onome što se iza nje krije bavio još u četvrtom osnovne. Tada su se dogodile prve demokratske promjene u mom životu.
Do tih promjena bio sam ministrant u crkvi i predsjednik školske pionirske zajednice, a nakon njih sam izgubio jednu od funkcija. Naime, pioniri su postali dio povijesti, a zajedno s njima i moja funkcija.
To je bila vjerojatno i najuočljivija posljedica preseljenja demokracije s televizije u moje selo. Dobro, raspala se i seoska jedinica Saveza komunista, ali je ona ionako imala samo dva člana pa je ta promjena prošla gotovo nezapaženo.
Sve to se događalo u vrijeme onih famoznih prvih demokratskih izbora u Hrvatskoj kada je riječ demokracija, po učestalosti spominjanja, vjerojatno bila na prvom mjestu svakog čovjeka, Hrvata, katolika, a i medijskog djelatnika.
U mom selu je tada vladalo mišljenje da je demokracija sve ono što nisu komunisti, a riječ se dovodila u vezu s domovinom, Crkvom, narodom pa čak i s HDZ-om. Zapravo, uglavnom s HDZ-om i njegovim predsjednikom.
Tako da je moj prvi doživljaj demokracije bio sljedeći: demokracija je sve što nije komunizam. Demokratski izbori su oni na kojima pobijedi HDZ, a demokratske promjene znače da više neću biti i predsjednik pionirske zajednice i ministrant nego samo ministrant.
Onda je izbio demokratski rat. Demokratski rat je onaj rat u kojem su zaraćene dvije demokratske zemlje, a biračko tijelo svake glasa za vođu koji mu obećava oslobođenje svog ili zauzimanje tuđeg teritorija. To mi je bilo malo glupo, ali sam još bio u osnovnoj pa sam mislio da sve to u demokraciji treba biti upravo tako.
A onda sam došao u srednju i počeo se intenzivno baviti matematikom pa sam razmišljanje o tako maglovitim pojmovima poput demokracije potisnuo u drugi plan. Jednostavno sam je definirao po zapovijedi logike o rodu i vrsnoj razlici. Rod: oblik vladavine. Vrsna razlika: vladavinu bira biračko tijelo.
Međutim, problem je izbio na četvrtoj godini srednje kad smo na Politici i gospodarstvu definirali demokratske izbore kao izbore na kojima birač ima slobodu biranja i mogućnost izbora. Do problema dođe kad čovjek matematički pogleda na stvar: ako iz skupa od deset moram izabrati devet, imam i slobodu biranja i mogućnost izbora, ali sam time samo smanjio skup.
Tako da mi se problem s demokracijom sveo na problem s demokratskim izborima jer oni, očito, mogu istovremeno biti demokratski po definiciji i beskorisni na terenu.
Tako sam težište razmišljanja o demokraciji prebacio s teorije na praksu. U praksi su nastupale druge demokratske promjene i prvi izbori u mom životu.
U mojoj tadašnjoj okolini, koja više nije bila «moje selo» nego «moja ekipa», vladalo je mišljenje slično onom koje je vladalo za vrijeme prvih demokratskih izbora. Međutim, ispalo je da su u mom selu pobrkali strane.
Tako je sad demokracija bila sve ono što nije HDZ i nešto što nema nikakve veze s domovinom, Crkvom i narodom. Demokratski izbori postali su oni na kojima pobijedi SDP s pripadajućom koalicijom, a demokratske promjene, barem iz perspektive "moje ekipe", one koje donose legalizaciju trave i više koncerata koji nisu tamburaškog tipa.
Kasnije se ispostavilo da od promjena na terenu, barem kad je trava u pitanju, neće biti ništa pa sam došao do sljedeće definicije demokracije: demokracija je oblik vladavine u kojem biračko tijelo bira politički program koji mu se sviđa i ljude koji ga sigurno neće provesti.
U tom trenutku odlučio sam da na sljedećim izborima neću glasati za program nego za ljude. Međutim, onda su se dogodili izbori u Americi nakon kojih sam počeo razmišljati o ljudima za koje čovjek može glasati. S jedne strane je bio Al Gore, s druge George Bush tako da se izbor sveo na «pojesti toplo ili hladno govno» što bi rekao Charles Bukowski.
Tada sam nadopunio definiciju demokratskih izbora: demokratski izbori su oni na kojima birač ima slobodu izbora i mogućnost izbora između ljudi koji imaju dovoljno love za predizbornu kampanju.
Posljedice tih izbora uskoro su utjecala i na moju definiciji same demokracije. Naime, Bush se počeo ponašati kao pravi mali diktator s rokom trajanja od četiri godine, a kako su stvari tada stajale, moglo se dogoditi da pomakne nove izbore zbog straha od terorističkog napada i time si produžiti mandat.
Tako da moja definicija demokracije za vrijeme Busha izgleda ovako: demokracija je oblik vladavine u kojem biračko tijelo na svakim novim izborima na određeno vrijeme bira diktatora koji raznim metodama pokušava produžiti vrijeme svoje vladavine.
Kada sam, eto, utvrdio da je demokracija samo sofisticirani oblik diktature kako u svijetu tako i u zemlji, potpuno sam digao ruke od nje, a onda mi se dogodila politika preko noći i sve mi je trenutno postalo jasno.
Kako se to čovjeku dogodi politika preko noći? Pa tako da zaspe normalan, a probudi se kao županijski delegat na saboru jedne brutalno konzervativne stranke, a u stranku ga, bez njegovog znanja, preko noći, učlani rođak koji se kandidira za predsjednika.
Onda čovjek dođe na sabor stranke i vidi tamo užu, širu obitelj i kumove kako čine gotovo pedeset posto biračkog tijela.
Kad počne sabor, dobije plan cijelog događaja na kojem je velikim slovima označena stanka za ručak. Onda pita rođaka koji sjedi do njega što je za ručak na što ovaj odgovori "A Boga ti, pečena janjetina, tako je rođak reka. Ne bi mu dolazija da nije pečenoga!"
Sabor je izgledao tako da je publika govornike cijelo vrijeme požurivala jer im je pečena janjetina bila puno zanimljivija od onog što su govornici imali za reći, a izbor za predsjednika je prošao tako da je rođak dobio oko 98% glasova.
Nakon toga sam došao do svoje konačne definicije demokracije. Demokracija je oblik vladavine u kojem vlada onaj pripadnik plemena koji ostalim pripadnicima plemena obeća najviše hrane.
Sad bi netko mogao reći da je to samo kod nas tako, da smo mi primitivci kojima su nagoni ispred razuma i tako dalje i tako dalje.
OK, idemo onda na globalnu razinu da vidimo koji su prioriteti ljudi koji čine, kako se to voli reći, internet-zajednicu. Ovo su rezultati s Googla:
riječ "sex" – 225 000 000 pronalazaka
riječ "food" – 123 000 000 pronalazaka
riječ "democracy" – 10 300 000 pronalazaka
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati