"Putinova borba protiv 'Černobila'": Seriju hvale svi osim dijela ruskih medija

"Putinova borba protiv 'Černobila'": Seriju hvale svi osim dijela ruskih medija
Foto: Press

HBO-OVA miniserija "Černobil" hvaljena je na sve strane. Trenutno drži titulu najbolje ocijenjene serije u povijesti, na IMDB-u ima ocjenu 9,7 i više od 111 tisuća glasova, a The Guardian je finale serije opisao rečenicom: "Kad se prašina slegne, smatrat će se klasikom."

>>>"Černobil", zastrašujuća serija koja se ne propušta<<<

No ipak ima i onih koji su pokrenuli pravi mali rat protiv te serije. Riječ je o dijelu ruskih medija koje usko povezuju s Vladimirom Putinom. The Moscow Times se tako raspisao o "Putinovoj medijskoj borbi za rješavanje problema s Černobilom".

"Činjenica da je američki, a ne ruski televizijski kanal ispričao priču o našim herojima izvor je sramote za medije naklonjene Kremlju", piše The Moscow Times i navodi primjer Komsomolskaye Pravde, najpopularnijih ruskih novina u kojima je izašla priča o tome kako "konkurenti koriste seriju da okaljaju sliku zemlje kao nuklearne sile".

U Pravdi je izašla kolumna autora Dmitrija Steshina koji tvrdi da je ideja serije da okrene europsku javnost protiv ruskih nuklearnih projekata. Neki idu toliko daleko da na društvenim mrežama seriju optužuju za "rusofobiju".

Mediji bliski Putinu seriju kritiziraju i zbog toga što sugerira da su sovjetske vlasti oklijevale i odbijale priznati svoje pogreške te da je to dovelo do još većih posljedica katastrofe.

Argumenty i Fakty, mediji popularni među starijim osobama, seriju su opisali kao "karikiranje, a ne istinu", a voditelj TV kanala Rossia 24 Stanislav Natanzon za seriju je rekao da "nedostaju još samo medvjedi i harmonike". 

Optužio je autore serije da su lagali da ruske vlasti nisu htjele priznati svoje pogreške te istaknuo članak Valerija Legasova u kojemu je on 1987. kritizirao upravljanje nuklearnom industrijom, a koji su tad objavile vodeće ruske novine.

Ali nije istaknuo da, kad je Legasov napisao taj članak 1987. godine, urednici Komsomolskaye Pravde nisu ga htjeli objaviti. Objavljen je tek dva tjedna nakon što se ubio.

"Ako Anglosaksonci snime nešto o Rusima, to definitivno neće odgovarati istini", tvrdi kolumnist Anatolij Vasserman, Ukrajinac kojemu je Putin dao rusko državljanstvo i kojeg često opisuju kao bliskog Putinu.

Oni koji se bave ovom temom pišu da Rusi ipak nemaju razloga za strah. "Rusi nisu prikazani kao zlikovci u 'Černobilu'. Čak i lik Borisa Shcherbina, kojeg tumači Stellan Skarsgard, izaziva mnogo suosjećanja", piše Leonid Bershidsky u Bloombergu.

No ruski kanal NTV već je objavio da snima vlastitu seriju o Černobilu i to na temelju pretpostavke da je CIA poslala agenta u zonu Černobila kako bi izvršila sabotaže, prenosi The Moscow Times.

Jedna od najboljih serija HBO-a ikad

"Černobil" već prozivaju jednom od najboljih serija u povijesti HBO-a. Scenarist Craig Mazin, redatelj Johan Renck i glumačka postava predvođena Jaredom Harrisom koji je utjelovio Valerija Legasova, ključnog člana tima koji je među prvima (ispravno) reagirao na černobilsku katastrofu, uspjeli su svjetsku javnost ponovno zainteresirati za černobilsku katastrofu, i to više nego ikad prije (od same katastrofe 1986. godine).

Petodijelna serija u prvoj epizodi prikazuje što je sve pošlo po zlu u nuklearnoj elektrani u bivšoj Sovjetskoj Ukrajini, u noći s 25. na 26. travnja 1986. godine, a zatim se bavi događajima nakon katastrofe. Prati, između ostalih, Valerija Legasova, fizičara i šefa povjerenstva koje istražuje katastrofu. Serija prikazuje koliko je tragičan incident pogodio zemlju, ali i samog Legasova. 

>>>Tko je glavni lik iz Černobila? Spasio je milijune, a ubio se iz očaja<<<

Legasov je bio sovjetski anorganski kemičar i član Akademije znanosti Sovjetskog Saveza. On je postao ključni član vladine komisije koja je formirana kako bi se istražili uzroci katastrofe i donijeli planovi za ublažavanje posljedica. Iako je bio stručnjak za kemiju i molekularnu fiziku i nije bio specijaliziran za nuklearne reaktore, izabran je jer u trenutku katastrofe naprosto nije bilo dostupnih stručnjaka. 

Inzistirao je na evakuaciji čitave populacije obližnjeg grada Pripjata, s 50 tisuća stanovnika, što je nakon početnog protivljenja ipak provedeno 27. travnja 1986., 36 sati nakon nesreće - i nakon što su, kao što je u prvoj epizodi serije prikazano, neki od stanovnika s mosta gledali požar, dok ih je radijacija zasipala.

Nije se ustručavao govoriti svojim kolegama u znanstvenoj zajednici, ali i novinarima, o sigurnosnim rizicima uništene elektrane. 

27. travnja 1988. Legasov si je oduzeo život objesivši se u svom uredu. Prije smrti je na magnetofonskoj snimci dao svoj komentar černobilske katastrofe i otkrio neke dotad nepoznate činjenice o njoj. U snimci je tvrdio da je na njega vršen politički pritisak kako ne bi otkrio inkriminirajuće detalje o tome kako, zbog državne cenzure, ni operatori u elektrani nisu znali za greške u dizajnu i prethodne probleme s nuklearnim reaktorom tipa RBMK. 

"Nikad u životu nisam vidio nešto tako užasavajuće kao Černobil. Ni blizu. Pravi horor, a sve se to zaista dogodilo. Ponekad ti televizijske drame mogu otvoriti oči o nečem što se stvarno dogodilo bolje nego bilo koji drugi medij", "Černobil je jedna od najstrašnijih serija koje sam ikad vidio, a to se ZAPRAVO DOGODILO", "Černobil je remek-djelo. Ako još niste počeli gledati, morate, vjerujte mi", samo su neki od komentara oduševljenih gledatelja na društvenim mrežama.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara