PRVI dan Međunarodne autorske kreativne konferencije u Zagrebu (MAKK) obilježila je dinamična panel diskusija pod nazivom "Jesmo li preživjeli 2020. i kako ćemo 2021.?" u kojoj se raspravljalo o trenutnoj krizi poslovanja domaće glazbene industrije. Ministrica kulture i medija RH Nina Obuljen Koržinek govorila je o aktivnostima Ministarstva oko pomoći glazbenicima, dok su glas kreativaca predstavljali pijanistica Martina Filjak, autor Prljavog Kazališta, Jasenko Houra te predstavnici glazbenih strukovnih udruga Mirela Priselac Remi (HGU) i Mladen Tarbuk (HDS).

Da je situacija kritična bilo je vidljivo i iz uvodnog izlaganja Björna Ulvaeusa, novog predsjednika međunarodne grupacije CISAC i  jednog od autora i osnivača planetarno popularne ABBA-e.

"Nestat će trećina svih autorskih prihoda, tantijemi od javnih izvođenja past će za 80 posto, a posljedice će se osjećati duboko i u 2021., vjerojatno i kasnije. Pogotovo jer se i tvrtke koje plaćaju naše tantijeme suočavaju s problemima plaćanja, a velik broj i s bankrotima", rekao je.

Ministrica Obuljen Koržinek izjavila je da je vlast u Hrvatskoj pokrenula cijeli niz mjera neposredne pomoći u teškim trenucima kad su ljudi ostali bez ikakvih primanja.

Obuljen Koržinek: Očekujemo da ćemo iduće godine ulagati i više

"To su bili naši paketi pomoći umjetnicima i freelancerima, dakako uz veliku pomoć strukovnih udruga smo taj cijeli mehanizam i pokrenuli, ali od kraja travnja sve što radimo u Hrvatskoj ide prema tome da u ovim okolnostima možemo održavati kakav-takav kulturni život i ulažemo da se radi, pa makar i s manjim brojevima i s manje publike. Bili smo među prvima, ako ne i prva zemlja koja je otvorila kazališta. Držimo sve to još uvijek otvoreno", rekla je.

Dodala je da se  mora ponovno mora pokrenuti umjetnički život u Hrvatskoj.

"Onda smo cijelim nizom mjera, da ih sad ne ponavljam, od programa online kulture vrijednosti 35 milijuna, poduzetništvo u kulturnim i kreativnim industrijama vrijednosti 8 milijuna za prilagodbu tom novom nenormalnom, beskamatni krediti s garancijom države i počekom od godinu dana u vrijednosti 300 milijuna kuna koji se sad polako realiziraju. Sada smo u zadnjih nekoliko tjedana pokrenuli još ad hoc natječaje, za kazališta, ples, klasičnu i jazz glazbu gdje sufinanciramo produkcijske troškove koji su veliki, a malo je publike. U suradnji s HGU-o naš novi projekt Svirati se mora od 5 milijuna kuna, a očekujemo da ćemo iduće godine ulagati i više, ovisno kako se godina bude razvijala, za događaje koje organiziraju članovi HGU-a koji su dosad bili potpuno komercijalni", dodala je.

Naglasila je da postoji problem manjka podataka, neimanja registara, nepostojanje licenciranja organizatora koncerata.

Mirela Priselac Remi nije bila zadovoljna onim što je čula.

"Slušajući sugovornike čovjek dobije dojam da ova naša kriza i situacija nije toliko teška i dramatična. Istina je puno dalje nego što se prezentiralo pogotovo iz ustiju poštovane ministrice kulture. Izvođači su na prosjačkom štapu, dame i gospodo. Mi posao ne možemo raditi. Ne zato što ga ne želimo i jer smo lijenčine i džabalebaroši, već zbog toga što nam nije omogućeno da se bavimo svojim poslom. Naravno, tu govorim o zabrani okupljanja određenog broja ljudi koja većini nas koji imamo uspješne bendove onemogućuje da dođemo pred publiku jer publika se kao takva okupiti ne može. Ono nešto malo koncerata što se pokušalo organizirati pogotovo na jesen, kad smo se svi nadali da će se revitalizirati koncertna sezona su nažalost covid-redari, tj. ljudi koji provjeravaju regularnost provođenja svih mjera onemogućili", rekla je.

Dodala je da su organizatori dobili vrlo visoke drakonske kazne što je onemogućilo nastavak daljnjih koncerata i obeshrabrilo potencijalne organizatore da se upuste u organizaciju koncerata u ograničenjem covid-uvjetima. 

"Nakon jedne lijepe prvotne reakcije za koju moram pohvaliti ministricu kulture, organizacijom svog Ministarstva spasila je veliki broj samostalnih umjetnika omogućivši im financijsku potporu, ta se potpora nije nastavila nakon ljeta što je nama profesionalnim muzičarima dalo možda do znanja da je pandemija gotova, da virusa možda više nema, ali u pokušaju organizacije koncerata shvatili smo da kriza i dalje traje", rekla je.

Remi: Ministrice, bitno je da napravite projekte koji neće biti autistični kao ovi projekti koje ste nam do sada ponudili

Podsjetila je i na otvaranje granica u predizborno vrijeme te istaknula da su tad umjetnici posumnjali u mjere Stožera.

"Gospođo ministrice, ostavili ste nas na cjedilu. Mi želimo raditi. Mi nismo ljudi koji džabalebare, nego sjedimo doma jadni i tužni što ne možemo izaći pred publiku i nastupati. Možemo izaći pred deset ljudi", rekla je i nastavila:

"Zato je bitno da napravite projekte koji neće biti autistični kao ovi projekti koje ste nam do sada ponudili. Istaknula bih posljednji projekt koji je vezan uz digitalne projekte, koji bi se mogli nastaviti u digitalnom obliku i nakon covid-krize... Zamislite da se jedan pokojni Oliver koji je bio isključivo izvođač, a ne i autor, prijavljuje na natječaj za digitalne projekte. Dakle, potpuno autističan projekt koji isključuje stariju generaciju profesionalnih muzičara. Lako za Elemental, mi možemo smisliti digitalni projekt i prijaviti se, ali tu dolazimo do drugog problema a to je da se tu Ministarstvo kulture percipira projekte isključivo za umjetnike koji tu imaju status umjetnika preko Hrvatske zajednice samostalnih umjetnika. Što je sa svim onim umjetnicima koji nemaju status slobodnog umjetnika, a to je recimo konkretno pet članova mog benda koji su jednako važni kao i ja? Oni nemaju pravo na nikakvu pomoć i nikakvu naknadu i prepušteni su sami sebi, pardon isprika, prepušteni su na pomoć udrugama koje su u prvih nekoliko mjeseci napravile lavovski posao iz svojih fondova solidarnosti, iskopale novac da bi pomogle upravo tim umjetnicima, pratećim instrumentalistima na koje nitko u ovom trenutku ne misli".

Naglasila je da su potpore isplaćene u lipnju, a sad je studeni.

"Ne znamo kako ćemo prezimiti", zaključila je.