UZ STANDARDNE razloge poput prolaska godina i nasljednih faktora, svakodnevni izazovi suvremenog svijeta poput zagađenja bukom, konstantnog korištenja slušalica i mobilnih telefona, doprinose rastu broja ljudi koji se tijekom života suočavaju s degradacijom kvalitete sluha. Zagađenje bukom je nevidljiva, ali sveprisutna opasnost modernog doba. Bukom se smatraju glasni, neizbježni ili neželjeni zvukovi koji mogu loše utjecati na ljudsko zdravlje. Česta izloženost glasnim zvukovima povećava razinu stresa i uzrokuje smanjivanje kvalitete i gubitak sluha.

Zvuk se mjeri u decibelima. Tijekom obavljanja svakodnevnih aktivnosti izloženi smo mnogim zvukovima poput: ljudskog disanja (10 decibela), šuma lišća (od 20 do 30 decibela), ljudskog šapta (od 30 do 40 decibela), zvuka rada hladnjaka (oko 42 decibela), zvuka kretanja kabine dizala (od 35 do 43 decibela), zvuka rada klima uređaja (oko 45 decibela), ljudskog govora (od 45 do 60 decibela), dječjeg plača (od 70 do 80 decibela), prosječne buke na gradskim cestama (od 73 do 83 decibela) itd.

Zvukovi koji prelaze prag od 70 decibela smatraju se početkom opasne zone za oštećenje sluha, zvukovi od 80 decibela već izazivaju neugodu, a dugotrajna izloženost zvukovima preko 85 decibela definitivno utječe na opadanje kvalitete sluha. Izvori zvuka koji prelaze ovaj prag uključuju poznate stvari poput: zvuka rada jakog usisivača (80 decibela),  prolaska velikih kamiona prometnicom (od 85 do 95 decibela), vožnje vlaka (od 90 do 115 decibela), glasnih koncerata i glazbe u klubovima (od 110 do 120 decibela), udara groma (120 decibela), sirena automobila (od 120 do 140 decibela), preleta zrakoplova (prelazi 140 decibela) itd.

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije (engl. World Health Organization, WHO) trenutno gotovo 20% svjetske populacije živi s oštećenjem sluha. Mnogi ljudi koji primijete da im sluh slabi isprva ovu poteškoću pokušavaju ignorirati jer je suočavanje s njom dosta stresno.

Iako se najčešće nadaju da je opadanje kvalitete sluha samo privremeno ili da će se sluh sam od sebe popraviti s vremenom, nažalost to nije stvarnost. Jedan od svakih devet ljudi živi s nekim stupnjem slušnog oštećenja, a zanimljiva je činjenica da je gotovo dvije trećine ove skupine mlađe od 65 godina. Izostanak reakcije na opadanje kvalitete sluha rezultira daljnjim pogoršanjem i zato je potrebno reagirati na vrijeme. 

Kako se zaštiti i spriječiti daljnje opadanje kvalitete sluha?

Otklanjanje ili izbjegavanje izvora buke najbolji je način za smanjenje rizika za opadanje kvalitete ili gubitka sluha, ali kako to obično nije moguće, praktična opcija je odlučiti koristiti čepiće za zaštitu ušiju i sluha. Kad već osjetite posljedice opadanja kvalitete sluha, slušna pomagala su uobičajena opcija kojom se smanjuje negativan utjecaj koji oštećenje sluha ima na vaš svakodnevni život.

Cilj regularnog testiranja sluha je rano otkrivanje oštećenja kako bi se pravovremeno moglo početi koristiti slušna pomagala. Brzom reakcijom i ispravnom uporabom kvalitetnih slušnih pomagala omogućava se odgađanje daljnjeg oštećivanja sluha te se suzbija rizik od potpunog gubitka sluha. Što prije reagirate na znakove koji ukazuju na oštećenje sluha, to će vaš sluh biti kvalitetniji kasnije u životu. 

Kako i gdje testirati sluh?

Statistike govore o činjenici da na žalost, previše ljudi čeka predugo kako bi reagirali na znakove koji ukazuju na oštećenje sluha. Kako ne biste riskirali da oštećenje sluha dođe do tog stadija da se radi o već jako zamjetnom gubitku, preporuka je testirati sluh jednom godišnje.

Testiranje sluha je u potpunosti bezbolno te brzo, a u svim Bontech poslovnicama, koje postoje u svakom većem gradu u Hrvatskoj, i u potpunosti besplatno. Testiranja provode Bontechovi vrsni stručnjaci, otoakustičari, s kojima se možete savjetovati o svemu što vas zanima o sluhu i slušnim pomagalima.

Nema potrebe za rizikom, testirajte sluh redovito. Na testiranje sluha u Bontechu možete se vrlo jednostavno naručiti pozivom na besplatni broj 0800 44 66.