AUTONOMNI kulturni centar Attack jučer se oglasio priopćenjem u kojem tvrde da se policija pojavila s dugim cijevima u subotu oko 23 sata i nasilno ušla u prostor popularnog okupljališta za mlade, privukavši tako opet pažnju javnosti na ovo popularno mjesto zagrebačke alternativne i kulturne scene.

Udruga Attack osnovana je 1997. godine pod punim nazivom Autonomna tvornica kulture Attack, a njezina namjera od samih početaka jest pružiti prostor za djelovanje različitim grupacijama i inicijativama koje odgovaraju konceptu slobodne kulturne produkcije koju zagovaraju organizacije na nezavisnoj kulturnoj sceni.

Attack je, prema riječima pokretača, zamišljen kao platforma koja bi bila sjecište različitih grupnih i individualnih aktera, a njegovo su osnivanje inicirali članovi Antiratne kampanje te Zagrebačkog anarhističkog pokreta.

Prve akcije

Udruga je svoje djelovanje započela uličnom intervencijom te je u studenom 1997. napravila svoju prvu akciju na Trgu bana Jelačića, a tom su prigodom članovi Schmrtz teatra javno čitali program Alternativnog kulturnog centra Attack koji se tog dana uselio u staru Tvornicu računalnih strojeva u Hebrangovoj 21.

Jedna od njihovih najpoznatijih akcija iz tog vremena je Knjiga i društvo 22%, projekt Igora Grubića usmjeren protiv odluke o plaćanju PDV-a na knjige uvedenog 1998. godine. Akcija je zapravo bila performans u sklopu kojeg su dvadeset i dva člana Attacka ušla u knjižaru u centru grada s ciljem krađe knjiga. Akciji se performansom pridružio i Tomislav Gotovac, dok su svoje instalacije po ulicama i knjižarama postavili, između ostalih, Sanja Iveković, Vlado Martek, Kata Mijatović, Mladen Stilinović te Iva Matija Bitanga.

Premda se u narednim godinama podosta podigla svijest o važnosti aktera nezavisne kulturne scene, Grad Zagreb to još dugo nije prepoznao, što se najbolje očituje u činjenici da je udruga Attack djelovala ukupno deset godina bez stalnog prostora.

Nakon nekoliko neuspjelih pokušaja zauzimanja napuštenih gradskih prostora, udruga Attack 2007. godine ilegalno ulazi u napuštenu Tvornicu lijekova Medika. Tim povodom udruga je organizirala veliki party na tri floora čiji je cilj bio okupiti što veći broj aktera nezavisne glazbene scene.

Iako je cjelokupni događaj prekinuo veliki kordon policije zaprijetivši im oduzimanjem imovine, djelovanje udruge u prostoru Medike legalizirano je krajem 2008. godine, kada je potpisan ugovor s Gradom, a od tada je, kako navode na svojoj stranici, kroz Autonomni kulturni centar prošlo nebrojeno mnogo projekata, od kojih su najznačajniji: Fade in, Revija amaterskog filma - R.A.F, Libralibera, FAKI - Festival alternativnog kazališnog izričaja, International Dub Meeting i drugi.

Bandić ih je htio istjerati

Prostor se opet našao u opasnosti 2017., kada je Grad Zagreb tražio da se udruga iseli iz njega. No, nakon što je udruga pokrenula peticiju da se odluka obustavi, koju su podržali brojni umjetnici, poput Darka Rundeka, Mirele Priselac Remi i Vilima Matule, tadašnji gradonačelnik Milan Bandić, u lovu na još jedan mandat, odustao je od odluke.

Bandić je tada korisnicima prostora poručio da mogu "mirno spavati još dvije godine", a nakon toga će im se pronaći novi prostor. "Znači, naredne dvije godine... oni će ga koristiti. Moramo tamo samo poboljšati instalacije da se nekome, ne daj Bog, nešto ne dogodi i to će narednih mjesec dana biti otklonjeno. A kada se bude taj prostor privodio svrsi - kongresnom centru ili nečemu drugom, negdje najranije za dvije godine, do tada ćemo naći alternativno rješenje i takav ćemo ugovor s njima potpisati. I mogu mirno spavati", rekao je tada Bandić.

Dvije godine su prošle, prošlo ih je i punih sedam, a Medika je i dalje na istom mjestu. Danas se suočava s nekim novim problemima, a društveno skretanje nadesno teško da će ići u korist grupi koja otvoreno iskazuje svoje liberalne, socijalističke, anarhističke i antikapitalističke stavove.