FOTO: 123rf

ZNANSTVENA studija o čimbenicima koji utječu na zadovoljstvo seksom, a koju su uz pomoć Indexa proveli stručnjaci s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, dovela je do više vrlo zanimljivih nalaza.

Istraživanje je bilo provedeno u Hrvatskoj i Izraelu. U našoj zemlji, preko upitnika objavljenog na Indexu, u studiji je sudjelovalo više od 700 sudionika. U Izraelu ih se uključilo oko 350. Cilj istraživanja bio je analizirati odnos između seksualnog zadovoljstva i tzv. dvostrukog radnog opterećenja - poslovne obaveze te kućanske, obiteljske i roditeljske obaveze. Sljedeći zadatak domaćih i izraelskih istraživača bit će usporedba situacije u dvije zemlje.

U analize su bile uključene isključivo osobe koje su u vrijeme istraživanja bile u vezi ili u braku, ukupno njih 584, od kojih je 62 % imalo jedno ili više djece. Jedna četvrtina sudionika s djecom bili su roditelji djeteta starosti do četiri godine, što znači razmjerno mladi ljudi. Prosječna dob sudionika, od kojih su više od dvije trećine bili visoko obrazovani, bila je 42 godine.

Tri važna čimbenika

Voditelj istraživanja, sociolog Aleksandar Štulhofer s FFZG-a kaže da je njihova studija pokazala da opterećenja na poslu, kao i stres vezan uz obiteljske i kućanske obaveze, nemaju velikog utjecaja na seksualno zadovoljstvo onih žena i muškaraca koji svoju vezu ili brak doživljavaju kvalitetnom.

„Prije svega, zahvalni smo Indexu na pomoći! Hrvatski dio istraživanja u potpunosti je uspio“, rekao je Štulhofer.

„Prema našim rezultatima, kvaliteta veza dvostruko je snažnije povezana sa seksualnim zadovoljstvom osoba srednje dobi od učestalosti seksualnih odnosa. Drugi važan uvid jest to da bi stres izazvan poslovnim obavezama mogao imati veći utjecaj na seksualno zadovoljstvo muškaraca nego žena, premda nema razlike među spolovima u količini vremena provedenog na poslu. Treće, stres izazvan kućanskim i roditeljskim obavezama najizraženiji je kod žena, a dijelom i muškaraca, koji smatraju da je njihov partner, odnosno partnerica, nedovoljno angažiran u kući. Percipirana neravnopravnost u obavljanju kućanskih poslova i roditeljstvu generira veći stres, neovisno o količini neplaćenih obaveza“, sažeo je rezultate naš ugledni sociolog.

Žene su opterećenije od muškaraca 

Prikupljeni podaci pokazali su da žene u prosjeku navode kako 7.5 sati rade za plaću, dok im dnevni neplaćeni posao - dom i obitelj, uzima još 3.8 sati, što je ukupno preko 11 sati.

Muškarci u prosjeku navode kako su na poslu 7.9 sati dnevno, plus 2.5 sati kućnog rada, što je ukupno preko 10 sati.

Protivno očekivanju, studija je utvrdila da nema značajnih razlika u razinama stresa izazvanog poslovnim, odnosno kućanskim i obiteljskim obavezama između muškaraca i žena. Zanimljivo, značajno veću razinu stresa izazvanog kućanskim, odnosno obiteljskim obavezama iskazuju one žene koje nisu zadovoljne količinom vremena koje njihov partner ulaže u obavljanje kućanskih ili obiteljskih poslova. U nešto manjoj mjeri, isto vrijedi i za muškarce.

Žene koje imaju djecu rade više i na poslu i doma, a jednako tako i muškarci. Zanimljivo je da nije nađena značajna razlika u razini stresa izazvanog poslovnim obavezama između žena koje imaju i nemaju djecu, a isto vrijedi i za muškarce. No majke navode značajno višu razinu stresa izazvanog kućanskim i obiteljskim poslovima od žena koje nemaju djecu. Kod muškaraca ta razlika nije značajna!

Koautorica istraživanja, Sandra Šević s FFZG-a kaže da relativno mala razlika u opterećenju kućanskim obavezama između muškaraca i žena, kakvu možda ne bismo očekivali u prosječnoj hrvatskoj populaciji, najvjerojatnije proizlazi iz specifičnosti uzorka ljudi koji su sudjelovali u istraživanju.

„Razlika nije velika vjerojatno zato što su naši sudionici bili razmjerno mladi i obrazovani te stoga u većoj mjeri skloni egalitarnoj podjeli poslova u kući. S druge strane, naše istraživanje ostavlja otvorenim pitanje o tome na koji se način partneri dogovaraju oko toga tko preuzima koje kućanske poslove. Preuzimaju li žene tipično ženske poslove, a muškarci muške ili su se stvari počele mijenjati?“, pita se sociologinja.

Kvaliteta veze važnija od učestalosti seksa

Hrvatski su autori analizirali odnos između seksualnog zadovoljstva i stresa izazvanog obavezama uz kontrolu niza obilježja, poput dobi, obrazovanja, prihoda, djece, kvalitete partnerske veze, učestalosti seksualnih odnosa.

Analiza je ukazala na razmjerno visoku sličnost u čimbenicima koji tumače seksualno zadovoljstvo žena i muškaraca. I kod jednih i kod drugih, najbolji „prediktor“ seksualnog zadovoljstva bila je kvaliteta veze, a nakon toga učestalost seksualnih odnosa. Kvaliteta veze bila je gotovo dvostruko snažnije povezana sa seksualnim zadovoljstvom od učestalosti seksa. Treći važan zajednički čimbenik, koji, za razliku od prethodnih, negativno djeluje na seksualno zadovoljstvo, je stres izazvan poslom.

Muškarcima godi roditeljstvo

Zanimljiv nalaz svakako je to da je kod muškaraca roditeljstvo, no ne posve male djece, već one starije od četiri godine, bilo pozitivno povezano sa seksualnim zadovoljstvom. Štulhofer kaže da su vezu između roditeljstva i muškog seksualnog zdravlja utvrdili i u jednom ranijem radu objavljenom 2013. godine u časopisu Journal of Sexual Medicine, provedenom među norveškim, portugalskim i hrvatskim muškarcima.

„U tom su istraživanju očevi rjeđe iskazivali teškoće u seksualnom funkcioniranju od muškaraca iste dobi bez djece. U novom se istraživanju pokazalo kako su očevi djece starije od četiri godine seksualno zadovoljniji od drugih muškaraca, čak i kada se drže pod kontrolom ostali mogući čimbenici, primjerice, dob, prihodi, obrazovanje, stres, kvaliteta braka, odnosno veze, seksualna aktivnost i sl. Kako nemamo detaljnijih podataka na temelju kojih bismo mogli razjasniti nalaz, trenutno možemo ponuditi samo prijedlog za diskusiju: moguće je da očinstvo, osobito u razdoblju kada djeca intenzivno verbalno komuniciraju s roditeljima, pridonosi ne samo osobnom zadovoljstvu muškaraca već i njihovom odnosu s partnericom. I jedno i drugo nužno će imati pozitivan učinak na mušku seksualnost“, pojasnio je Štulhofer.

Obrazovane žene su zadovoljnije

Za razliku od žena, kod muškaraca se dob pokazala negativno povezana sa seksualnim zadovoljstvom: stariji muškarci iskazali su manje zadovoljstvo od mlađih. S druge strane, dok kod muškaraca obrazovanje nije bilo povezano sa seksualnim zadovoljstvom, kod žena je visoko obrazovanje, u odnosu na srednje, bilo povezano s višim zadovoljstvom. Premda slabo izražena, veza je bila statistički značajna.

Sandra Šević kaže da je povezanost između obrazovanja i seksualnog zadovoljstva žena već ranije zabilježena u literaturi.

„Moguće je da obrazovanije žene imaju više informacija o seksualnosti, ali i da im je lakše s partnerom, obično također višeg obrazovanja, razgovarati o seksualnom zadovoljstvu.