SLANJE životopisa u PDF formatu i iščekivanje poziva sve je manje učinkovita metoda traženja posla. Podaci za 2026. godinu pokazuju da na prosječan korporativni oglas stignu 242 prijave, a portal The Interview Guys navodi da čak 75 posto životopisa nikada ne stigne do regrutera. Softveri za selekciju eliminiraju ih za manje od sekunde, pa na kraju samo dva do tri posto kandidata dobije poziv na razgovor. Suočeni s takvim izgledima, mnogi su se okrenuli TikToku kako bi predstavili svoje vještine.

Više mladih koristi TikTok za traženje posla nego LinkedIn

Strategija koja je krenula kao improvizacija generacije Z sada se proširila na sve dobne skupine. TikTok je i službeno postao popularniji od LinkedIna za traženje posla među mladima; koristi ga 22,1 posto, dok se za LinkedIn odlučuje 20,8 posto pripadnika generacije Z.

Izvještaj portala Zety o karijernim trendovima za 2025. godinu otkriva da je 46 posto radnika iz generacije Z pronašlo posao ili stažiranje putem te platforme. Svaki peti kandidat je na temelju svoje objave dobio poziv na razgovor.

TikTok kao odgovor na neefikasne prijave

Tržište rada se mijenja, a s njim i metode traženja posla. "Sustav prijava djeluje potpuno nefunkcionalno. Tražiti posao preko LinkedIna je kao da šaljete životopis u crnu rupu, gdje ga AI filtri odbace prije nego što ga itko uopće vidi", izjavio je za New York Post kreativni strateg Josh Katz.

On je objavio video životopis od 60 sekundi i u komentarima zamolio korisnike da mu budu preporuka. Njegov video prikupio je stotine tisuća pregleda, što mu je donijelo nekoliko razgovora za posao i osiguralo honorarne projekte mjesecima kasnije.

Društvene mreže kao alat za regrutaciju

TikTok je samo najistaknutiji primjer šireg trenda. Čak 73 posto milenijalaca navodi da su svoj posljednji posao pronašli putem društvenih mreža. Alati poput Instagram portfolija, videoobjava na LinkedInu i YouTube kanala postali su standard, osobito u kreativnim sektorima. Poslodavci također aktivno koriste te platforme.

Čak 91 posto tvrtki provjerava profile kandidata na društvenim mrežama, a 82 posto ih koristi za pronalazak pasivnih kandidata, odnosno onih koji aktivno ne traže posao. Kandidati koje tvrtke pronađu na taj način imaju osam puta veću vjerojatnost da će dobiti posao u usporedbi s onima koji su se prijavili putem klasičnih portala.

Rizici javne samopromocije

Javna priroda ovakvog traženja posla nosi i određene rizike. Objava koja ostavlja dojam neprofesionalnosti ili očaja može se proširiti jednako brzo kao i ona kvalitetno pripremljena. Zato je prije objave važno procijeniti predstavlja li sadržaj kandidata na način na koji bi se predstavio i na razgovoru za posao. Promjena platforme ne znači i promjenu profesionalnih standarda.