NI POLA stoljeća nakon što su Novozelanđanin Edmund Hillary i Nepalac Tenzing Norgay Sherpa osvojili vrh najviše planine na svijetu Mount Everesta njegova točna visina još nije poznata.

Prije 150 godina, geografi Britanske Indije zaključili su da je Everest - tako nazvan sredinom 19. stoljeća po glavnom geometru Indije Georgeu Everestu - najviša planina na svijetu. Godine 1856. izračunali su da je Everest visok 8.840 metara.

Kad su Edmund Hillary i Tenzing Norgay Sherpa osvojili vrh Everesta 29. svibnja 1953. godine, njegova je visina prilagođena na 8.848 metara na temelju mjerenja na 12 točaka oko planine. Nepalska vlada još se koristi tim podacima i oni se pojavljuju na brojnim kartama.

Međutim, 1999. godine američka udruga National Geographic Society ponovno je, modernom tehnologijom, procijenila visinu Everesta. Proučavajući planinu 50 minuta s njezina vrha uz pomoć globalnog sistema za pozicioniranje, istraživači su zaključili da je najviša točka na svijetu zapravo dva metra viša nego što je prije izmjereno - i nalazi se na 8.850 metara. Njihove su rezultate prihvatila kartografska društva u SAD-u i Kini.

Istraživači otkrili i to da se Everest horizontalno premješta, svake godine "putujući" šest centimetara prema sjeveroistoku.

"Glavni zaključak tog istraživanja bio je da je Everest najviša planina na svijetu", kazao je geograf Harka Gurung, bivši nepalski ministar obrazovanja i turizma i stručnjak za Himalaju. Nepal se, naime, u to vrijeme bojao da će taj epitet morati prepustiti planini K2 u Pakistanu, koja je sa svojih 8.611 metara druga najviša planina na svijetu.

Himalaja je nastala prije 60 milijuna godina, kad se indoaustralska tektonska ploča sudarila s Euroazijom. Unatoč eroziji, najviši planinski lanac na svijetu nastavlja rasti dvostruko brže od Alpa, kazao je Gurung.

Fascinacija Everestom vidi se po broju ekspedicija - 25 - koje će ove sezone pokušati stići do njegova vrha kako bi proslavile zlatnu obljetnicu Hillaryjeve ekspedicije. Međutim, toliki broj ekspedicija nosi i niz problema pa se procjenjuje da su brojne ekspedicije u razdoblju od 29. svibnja 1953. pa do početka devedesetih na Everestu ostavile oko 50 tona plastike, metala i stakla.

Nepalska je vlada zato 1993. godine uvela kazne za penjače koji ne donesu svu opremu s kojom su i krenuli na ekspediciju, a maleno je himalajsko kraljevstvo također zabranilo i sječu stabala, koja su brojni penjači koristili za ogrijev. Uz to, vlada i privatni sektor su financirali brojne akcije čišćenja, a u posljednjoj su takvoj akciji prikupljene 2,4 tone smeća.

Vlada Nepala, u kojemu se nalazi 10 od 14 planina na svijetu viših od 8.000 metara, pokušava iskoristiti 50. obljetnicu osvajanja vrha Everesta do maksimuma kako bi vratila turiste.