INTELIGENCIJU često zamišljamo kao mentalnu učinkovitost - kao sposobnost brzog odgovaranja, jasnih stavova i odlučnosti. No, kako tvrdi psiholog Mark Travers, visoko inteligentni ljudi nisu uvijek brži ni sigurniji u sebe. Njihov um ponekad je sporiji, preopterećeniji i sklon unutarnjim konfliktima.

Ono što se izvana često tumači kao pretjerano razmišljanje ili neodlučnost zapravo može biti znak dublje kognitivne obrade. Prema Traversu, ovo su tri načina razmišljanja koji su tipični za vrlo inteligentne ljude.

1. U mislima ponavljaju razgovore i zamišljaju različite scenarije

Mnogi ponavljanje razgovora u glavi ili stalno zamišljanje budućih situacija povezuju s anksioznošću ili ruminacijom, ali istraživanja pokazuju da to može biti i oblik napredne mentalne simulacije.

"Studije navode da osobe s visokom fluidnom inteligencijom mogu istodobno obrađivati više 'što ako' scenarija, što im pomaže predvidjeti posljedice i planirati postupke. Ovakav način razmišljanja zahtijeva snažnu radnu memoriju jer mozak 'testira' različite mogućnosti, a ne vrti misli bez cilja", objašnjava Travers za Psychology Today.

Iako to može izgledati kao odugovlačenje, kognitivno gledano riječ je o pripremi, a ne blokadi.

2. Mogu istodobno razmatrati dvije suprotne ideje

Dok većina ljudi proturječne ideje doživljava kao problem koji treba brzo riješiti, visoko inteligentne osobe dulje podnose tu nelagodu.

"One su sposobne istodobno razmatrati više valjanih, pa i suprotstavljenih perspektiva, bez potrebe za brzim zaključkom. Osobe s visokim kvocijentom inteligencije imaju manju potrebu za kognitivnim zatvaranjem i veću toleranciju na nejasnoće", kaže psiholog.

Ta sposobnost, iako ponekad društveno pogrešno protumačena kao neodlučnost, zapravo je znak kognitivne fleksibilnosti i složenijeg razmišljanja.

3. Treba im više vremena za odgovor, čak i kad ga znaju

Brzina se često poistovjećuje s inteligencijom, no kognitivna znanost pokazuje da je važnija sposobnost kontrole nego brzine. Prema teorijama dvostrukog procesa mišljenja, razlikuju se brzo, intuitivno i sporije, analitičko razmišljanje, a inteligentniji pojedinci bolje inhibiraju prve, automatske odgovore.

"Studija iz 2022. pokazala je da viša inteligencija predviđa veću sklonost zastajanju, preispitivanju intuicije i namjernom zaključivanju, osobito kod složenih problema. Ono što izvana može izgledati kao oklijevanje često je zapravo pažljivo praćenje vlastitog razmišljanja i usmjerenost na točnost, a ne na brzinu", zaključuje Travers.