KADA je promatrala studente koji se na dating aplikacijama muče s pronalaskom partnera, psihologinja Gurit E. Birnbaum primijetila je da se stalno ponavljaju iste pogreške. Neki profili ne otkrivaju gotovo ništa, dok drugi otkrivaju previše. Dio korisnika previše se oslanja na seksualizirane fotografije, a mnogi se jednostavno izgube u moru sličnih profila.

Birnbaum, koja piše za Psychology Today, navodi da ju je to potaknulo na pitanje što profil za upoznavanje čini dovoljno upečatljivim da potakne iskreno zanimanje i možda dovede do pronalaska kompatibilne osobe, umjesto da samo privuče kratkotrajnu pažnju.

To pitanje potaknulo je nju i njezine kolege da istraže tri ključna aspekta profila: odabir fotografija, količinu informacija koje osoba dijeli o sebi i način na koji se predstavlja.

Kroz njihova istraživanja provukao se isti zaključak: način na koji se osoba predstavlja ne oblikuje samo dojam koji potencijalni partneri stvaraju o njoj, nego i njihovo mišljenje o tome što ta osoba traži te mogu li se zamisliti u vezi s njom.

Prva pogreška: Prevelik naglasak na seksepilu

Na aplikacijama za upoznavanje prvi je dojam najčešće vizualan. Ljudi prvo gledaju fotografije, a tek zatim čitaju opis profila. Budući da aplikacije stvaraju dojam gotovo beskrajnog izbora, profil koji ne privuče pažnju u prvih nekoliko sekundi rijetko dobije drugu priliku. Zato se može činiti logičnim da korisnici odabiru svoje najseksepilnije fotografije, no Birnbaum upozorava da takva strategija može imati suprotan učinak.

Njezino istraživanje pokazalo je da su promatrači osobe sa seksualiziranim profilima češće doživljavali kao nekoga tko traži seks za jednu noć, a ne dugoročnu vezu. Seksualizirane fotografije usmjeravaju pažnju na tijelo, dok druge važne osobine, poput inteligencije, topline, pristupačnosti ili zanimljive osobnosti, mogu ostati u drugom planu.

Takav profil može privući pažnju u sekundi, ali istodobno može smanjiti šansu da vas netko doživi kao cjelovitu osobu.

Rješenje nije u tome da se osoba prikaže manje privlačnom, nego da uz fizičku privlačnost pokaže i osobnost. Birnbaum savjetuje odabir autentičnih fotografija koje laskaju osobi, ali istodobno prikazuju različite dijelove njezina života, umjesto niza nepovezanih, pretjerano dotjeranih fotografija.

Druga pogreška: Premalo ili previše informacija

Važna je i količina informacija koju osoba dijeli o sebi. Prema istraživanju Birnbaum i njezinih kolega, postoji mjera koja ostavlja najbolji dojam. Umjereno otkrivanje informacija učinkovitije je od profila koji ne govore gotovo ništa, ali i od onih koji odmah otkrivaju previše.

Gotovo prazan profil može poslati pogrešnu poruku. Promatrači manjak informacija mogu protumačiti kao nedostatak truda, nezainteresiranost za bliskost ili čak kao pokušaj skrivanja nečega. Važno je i to što količina informacija utječe na dojam o tome kakvu vezu osoba traži. Veća otvorenost obično se povezuje s većim interesom za dugoročan odnos.

Ipak, više informacija ne znači uvijek bolji profil. Istraživanje je pokazalo da pretjerano otkrivanje detalja može biti manje učinkovito od umjerenog. Previše informacija može opteretiti osobu koja čita profil, djelovati preuranjeno ili prerano otkriti moguće razlike prije nego što se stvori povezanost zbog koje bi te razlike možda postale manje važne.

Ne postoji savršena duljina opisa. Dovoljno je otkriti toliko da druga osoba stekne dojam o tome tko ste i da vidi da ste iskreno zainteresirani za povezivanje. Dio priče ipak je bolje ostaviti za prvi susret.

Treća pogreška: Popis osobina umjesto priče

Čak i kada profil sadrži pravu količinu informacija, može se izgubiti u masi ako zvuči isto kao i svi ostali. "Ja sam opuštena, ambiciozna i uvijek spremna za avanturu." Takve rečenice zvuče poznato jer se pojavljuju na velikom broju profila. Birnbaum ističe da način predstavljanja može biti jednako važan kao i sam sadržaj.

Kada su iste osnovne informacije bile predstavljene kroz kratku priču, a ne kao popis osobina, kod promatrača su izazvale više empatije. Ta je empatija zatim bila povezana s većim romantičnim interesom.

Priča ne mora biti duga. Aplikacije za upoznavanje nisu mjesto za memoare, ali kratka anegdota može biti učinkovitija od općenitog opisa.

Umjesto rečenice "Volim kuhati", profil može zvučati osobnije ako piše:"Kuham kao da se natječem u kulinarskom showu, samo bez kamera i nagrada. Još uvijek tražim dovoljno hrabrog suca da proba rezultat."

Ili, umjesto "Volim putovati": "Putovanja isplaniram savršeno, sve do trenutka kada stignem na odredište. Tada zaboravim plan i krenem ulicom koja najbolje miriše."

Poanta nije u tome da profil mora biti duhovit pod svaku cijenu, nego da pruži mali uvid u način razmišljanja osobe. Takvi detalji pokazuju što nekoga nasmijava, kako promatra svijet i po čemu se razlikuje od desetaka drugih privlačnih profila koji se natječu za istu pažnju.

Priče pomažu da profil prestane biti skup poželjnih osobina i počne djelovati kao prikaz stvarne osobe koju netko može zamisliti da upoznaje.

Budite prepoznatljivi

Profili na aplikacijama za upoznavanje neizbježno su oblik samopredstavljanja, pa određeni marketinški principi mogu pomoći da se osoba istakne. Ipak, Birnbaum naglašava da ljudi nisu proizvodi i da cilj ne bi trebao biti stvaranje najprodavanije verzije sebe.

Pravi je izazov privući pažnju pravih ljudi, a pritom ne izgubiti autentičnost. Većina ljudi želi biti odabrana i voljena zbog onoga što doista jest, a ne zbog slike koju je stvorila kako bi nekoga privukla. Profil koji privlači puno pažnje, ali ostavlja pogrešan dojam, na kraju ne ispunjava svoju svrhu.

Najbolji profil nije onaj koji pokušava biti neodoljiv svima. Dobar profil kompatibilnim ljudima daje dovoljno informacija da se zainteresiraju i da se zapitaju postoji li nešto zajedničko zbog čega bi se odnos mogao razviti.

Ako ta znatiželja dovede do susreta, osoba koja se pojavi na spoju trebala bi biti prepoznatljiva kao ista ona osoba koju je profil predstavio.