BRITANSKA sveučilišta Oxford i Cambridge kontinuirano se svrstavaju među najbolja u svijetu i slave se zbog svoje akademske izvrsnosti.

No njihova mračnija povijest oživljava se za turiste, dok se zemlja sve više bori sa svojom kolonijalnom prošlošću. "Ovo nije standardan obilazak", upozorila je studentica Claire McCann prije nego što je povela svoju grupu popločanim ulicama Oxforda, koje svake godine privuku oko sedam milijuna posjetitelja.

Veličanstvene građevine, mnoge od njih srednjovjekovne, svjedoče o bogatoj povijesti sveučilišnog grada, smještenog 80 kilometara sjeverozapadno od Londona. Većina britanskih premijera, uključujući i sadašnjeg Rishija Sunaka i glavnog oporbenog vođu laburista Keira Starmera, studirala je iza visokih zidova u Oxfordu.

Njihove sveučilišne godine nisu tema obilaska koji se, umjesto toga, fokusira na "teška naslijeđa", problem koji je dospio u prvi plan u Ujedinjenom Kraljevstvu nakon prosvjeda protiv rasizma pod nazivom Black Lives Matter.

Rhodes mora pasti

Prva postaja na turneji je fakultet Oriel, ispred kojeg se nalazi kip bivšeg studenta Cecila Rhodesa, kolonizatora koji je sanjao o britanskoj Africi od Cape Towna do Kaira.

McCann, porijeklom iz Južne Afrike, pročitala je Rhodesov citat u kojem je Afrikance opisao kao "najodvratnije primjere ljudskih stvorenja". Istaknula je njegovu ulogu u Drugom burskom ratu te činjenicu da je osnovao De Beers, tvrtku koja je i danas vodeća u svijetu u trgovini dijamantima. 

U sklopu obilaska govorila je o eksploataciji u rudnicima koja je Rhodesu donijela bogatstvo i omogućila mu osnivanje jedne od najprestižnijih akademskih nagrada na svijetu. Među dobitnicima je i bivši američki predsjednik Bill Clinton.

McCann je upitala turiste "što bi se trebalo dogoditi" sa spomenikom Rhodesu. Kampanjom Rhodes mora pasti, koju su pokrenuli studenti, tražilo se da se spomenik ukloni, ali je Oxford 2021. odlučio da će kip ostati na mjestu.

Novac s plantaža

Nekoliko minuta hoda dalje nalazi se All Souls College, koji je McCann opisala kao "najekskluzivniji fakultet u Oxfordu". Osnovan u prvoj polovici 15. stoljeća, jedan je od najbogatijih i prima samo dva ili tri nova studenta godišnje.

"All Souls nam pokazuje kako se prestiž stjecao ekonomskim iskorištavanjem i ropstvom", rekla je McCann. Nakon prosvjeda Black Lives Matter 2020. All Souls je objavio da svoju knjižnicu više neće zvati po Christopheru Codringtonu, bivšem studentu.

On je nakon smrti 1710. sveučilištu oporučno ostavio dio svog bogatstva stečenog na obiteljskim plantažama u Indiji "koje su obrađivali robovi afričkog porijekla". Više od 20.000 ljudi sudjelovalo je u tim "neugodnim" turističkim obilascima od početka 2018.

Oni postoje i u Cambridgeu, a pokretači se nadaju da će ih proširiti na London, pa čak i Pariz.

Više zemlje od Crkve

"Jeste li znali da Oxford i Cambridge zajedno posjeduju više zemlje nego Engleska crkva?" upitala je vodičica Ashley Lance dok je šetala uz rijeku Cam, nasuprot raskošne kapele Kraljevskog koledža Sveučilišta Cambridge.

Unatoč njihovom rivalstvu, u Cambridgeu Oxford zovu "onim drugim mjestom", a dva sveučilišta imaju mnogo toga zajedničkog. Žene su stekle pravo studiranja na Oxfordu 1870., ali su morale čekati do 1920. da im priznaju diplome. 

Ulazak u knjižnice dugo im je bio zabranjen da ne bi "smetale" muškarcima, objasnila je McCann. Oriel, osnovan u 14. stoljeću, posljednji je oksfordski fakultet koji je otvorio svoja vrata ženama, kasne 1985. godine.

St. John's College (osnovan 1511.) u Cambridgeu primao je žene od 1980., no kad su stigle prve studentice, službenik fakulteta spustio je zastavu na pola koplja i nosio crnu traku oko ruke. "Nismo znali da ima toliko kontroverzi", komentirala je Michelle Miller, Amerikanka koja se preselila u Oxford, dodavši da je zanimaju manje poznati aspekti popularnih turističkih odredišta.