ARHEOLOZI u Turskoj tvrde da su otkrili najstariji poznati kruh na svijetu, koji datira iz 6600. godine prije Krista.

Uvelike uništena struktura peći pronađena je u području zvanom Mekan 66, u kojem se nalaze kuće od blatne opeke, na arheološkom nalazištu Çatalhöyük u južnoj turskoj pokrajini Konya, prema turskom Centru za istraživanje i primjenu povijesti i tehnologije Sveučilišta Necmettin Erbakan (BİTAM).

Oko peći su arheolozi pronašli pšenicu, ječam, sjemenke graška i okrugle, "spužvaste" ostatke veličine dlana, stoji u priopćenju za javnost. Analize su utvrdile da je organski ostatak 8600 godina star, nekuhani, fermentirani kruh.

"Možemo reći da je ovo otkriće u Çatalhöyüku najstariji kruh na svijetu", rekao je u srijedu za tursku državnu novinsku kuću Anadolu Agency arheolog Ali Umut Türkcan, voditelj izaslanstva za iskapanja i izvanredni profesor na Sveučilišta Anadolu u Turskoj, prenosi CNN.

"To je manja verzija štruce kruha. Ima prst utisnut u sredinu, nije pečen, već je fermentiran i sa škrobovima u sebi ostao je do danas. Ne postoji sličan primjer", dodao je.

Jedno od prvih svjetskih mjesta urbanizacije

Slike skenirajućeg elektronskog mikroskopa pokazale su zračne prostore u uzorku, a uočavanje zrnaca škroba "uklonilo je sumnje", rekao je u priopćenju biolog Salih Kavak, predavač na Sveučilištu Gaziantep u Turskoj.

Dodao je da su analize otkrile kemikalije pronađene u biljkama i pokazatelje fermentacije. Pomiješali su se brašno i voda, a kruh je bio pripremljen i držan pored peći neko vrijeme. "To je uzbudljivo otkriće za Tursku i svijet", rekao je Kavak. Organske tvari, i drvo i kruh, sačuvane su tankom glinom koja je prekrivala strukturu, tvrdi Türkcan.

Çatalhöyük, koji se nalazi na UNESCO-ovom popisu svjetske baštine, bio je dom za otprilike 8000 ljudi tijekom neolitika, između oko 10.000 godina prije Krista i 2000 godina prije Krista, i jedno je od prvih svjetskih mjesta urbanizacije, prema BITAM-u.

Istraživanja na dobro očuvanom mjestu otkrila su osebujne stambene rasporede i opsežna obilježja kao što su zidne slike i reljefi - zbog čega se smatra "najznačajnijim ljudskim naseljem koje dokumentira rano naseljeni poljoprivredni život neolitske zajednice", stoji na web stranici UNESCO-a.

"Çatalhöyük je već bio središte mnogih prvih događaja. Prva svjetska tkanja već su bila u Çatalhöyüku kada je iskopan. Drveni artefakti također su bili u Çatalhöyüku. Tome su dodane zidne boje i slike. Konya i Turska imaju veliku sreću u tom smislu", rekao je Türkcan.