Video Indexovog kolumnista otkriva zašto je hrvatski gradić dobio priznanja EU

Video Indexovog kolumnista otkriva zašto je hrvatski gradić dobio priznanja EU
Video/Foto: Goran Šafarek

VEĆ GODINAMA redovito odlazim u Nin jer surađujem s turističkom zajednicom ovog gradića pored Zadra. A sada sam složio i jedan kratak video o ovom predivnom gradiću. Stari hrvatski gradić Nin oduvijek je privlačio ljubitelje starina. Ilirsko pleme Liburno ovdje je započelo tijek povijesti još prije tri tisuće godina, a kip Grgura Ninskog, crkva Sv. Nikole i Sv. Križa samo su dio njegove iznimno bogate kulturne baštine. Uz to, mirne pješčane plaže mame kupače, a ljekoviti mulj one kojima je potrebna zdravstvena njega.

Europska priznanja

No uz povijesnu baštinu, sve više izranja i priroda Nina. Slana muljevita područja pružaju iznimnu prirodnu vrijednost te postaju sve jači identitet Nina. Ne čudi što je taj ljupki gradić postao europska destinacija izvrsnosti EDEN na temu "Turizam uz vode", a time je ušao u obitelj od stotinjak posebnih, odabranih mjesta Europe.

Biolozi su na području Nina prepoznali vrijedna staništa NATURA 2000, od niskih muljevitih i pjeskovitih obala, preko stjenovitih obala, do kamenjarskih travnjaka. Raznolikosti staništa pridonosi i rječica Ričina, odnosno Miljašić jaruga. Ona je izvor slatke vode i stanište slatkovodnim organizmima, ali i mnogim vrstama koje su vezane uz nju poput vretenaca i ptica koje ovdje dolaze gasiti žeđ. Uz nju nalazimo livade, ali najznačajnija staništa su upravo pijesak i mulj. More oko Nina toplo je i plitko i tvori lagunu. Od ostatka zaljeva laguna je odvojena ninskim Ždrijacem, oko 800 metara dugim pješčanim sprudom nalik ždrijelu. Ukupno oko Nina ima osam kilometara pješčanih plaža od kojih je najduža Kraljičina plaža duga tri kilometra. Sve su one zbog plićine i pijeska idealne za obitelji s malom djecom. Jaki vjetrovi sve više privlače i ljubitelje kite surfinga. Neke od ninskih pješčanih plaža pružaju i ljekovito crno blato, koje se u zdravstvene svrhe upotrebljava još od rimskog doba. To je zapravo pelitni mulj tamnosive do crne boje koji se istaložio i još se taloži u laguni. Nastaje i od morskog i slatkovodnog (kopnenog) sedimenta.

Drevna solana i bogata fauna

Poseban značaj ima solana, najstarija gospodarska aktivnost u Ninu. Danas je uz moderne strojeve proizvodnja soli i dalje onakva kakva je bila još u rimsko doba, a unutar polja soli o tome ponosno svjedoče ostaci rimske zapornice - kamene pregrade za propuštanje morske vode unutar solane. Solana je kao izmijenjeno područje zadržala većinu svojih prirodnih karakteristika i sada je zamjensko stanište za živa bića močvare. To se dobro vidi po sagu biljaka caklenjače u plitkoj vodi, ali i mnogim vrstama ptica. Za Nin je svakako najznačajnija vlastelica, a solana je njeno najznačajnije gnjezdilište. Izdaleka su uočljive njezine duge ružičaste noge i ljupko tijelo s crnim krilima na bijelom tijelu. Dakako, duge su joj noge potrebne kao i svim ćurlinima za gacanje po blatu ili mulju. Ovoj ptici odgovaraju i slatka, i bočata, i slana voda. Živi na plitkim vodama močvara, laguna, riječnim ušćima, pješčanim i muljevitim obalama, ali i na ribnjacima, u solanama i taložnicama gdje dubina u pravilu ne smije prelaziti dvadesetak centimetara. I dugačak crni kljun nije uzalud – služi za izvlačenje hrane iz blata i mulja. U brzom hodu kljucaju male beskralježnjake poput kukaca i njihovih ličinki, račića, školjkaša, puževa, punoglavaca, sitne ribe, pokoje sjemenke... Često se prije čuju nego vide. Na hranilištima se najčešće i gnijezde. Odabiru otočiće ili sprudove, a gnijezdo grade na tlu. U njega ženka polaže najčešće četiri jaja na kojima sjede oba roditelja tri tjedna. Podizanje mladunaca nakon izlijeganja ostaje zajednički posao još četiri tjedna, a osamostale se poslije još 2-4 tjedna. Štoviše, trud se povećava jer trebaju hraniti i mlade ptiće i sebe. Vlastelice se gnijezde pojedinačno i u kolonijama do 40 parova. Općenito je u ninskoj laguni zabilježeno više od 200 različitih vrsta ptica.

Održivi razvoj

Nin snažno promiče ideju održivog razvoja, ekološkog turizma, ponajprije zahvaljujući radu turističke zajednice na čelu s neumornom ravnateljicom Marijom Dejanović. Njena vizija je ekopark Ninska laguna, razvoj lokalne zajednice koja gospodari, brine se i čuva jedinstvenu prirodnu baštinu Hrvatske i Europe. Laguna je glavni fokus u projektu, kao i stvaranje održivosti i raznolike turističke ponude koja će ostaviti najmanji ljudski otisak u okolini pa su okoliš i priroda na prvome mjestu. Daljnji razvoj temelji se na prepoznatljivoj kulturnoj i prirodnoj baštini te očuvanju okoliša, a postojanje NATURA staništa treba zahvaliti održivom razvoju turizma i svijesti domaćina o važnosti prirode.

Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Učitavanje komentara