LJUDI diljem svijeta zahvaljujući prijenosu uživo pokrenutom u petak na ljetni solsticij, mogu vidjeti položaj Sunca i zvijezda na drevnome Stonehengeu.

Na prvi dan ljeta ili ljetni solsticij, kada je na sjevernoj polutki Zemlje dan najdulji u godini, mnoštvo ljudi okuplja se ispred Stonehengea, blokova megalita u engleskoj grofoviji Wiltshireu. 

Vjeruje se da je slavni spomenik zapravo kalendar i astronomski opservatorij. Raspored kamenja dobro je promišljen i postavljen tako da mjesto pada Sunčeve svjetlosti služi za računanje dana i godina. I praznine među blokovima imaju svoju funkciju jer služe za evidentiranje položaja Sunca i Mjeseca.

Na ljetni solsticij i do 30 tisuća ljudi posjeti Stonehenge. Ondje zajedno čekaju da sunce obasja spomenik. Posjetitelji odjeveni kao druidi i čarobnice, u najdulji dan u godini već u zoru ulaze s pjesmom, ritualnim plesom i zvucima bubnjeva.

Live-stream koji je počeo raditi u petak, osmislila je znanstvenica Maggie Aderin-Pocock s dobrotvornom udrugom English Heritage, koja upravlja Stonehengeom. Na taj će način svi oni koji budu željeli moći pratiti izlazak sunca i položaj zvijezda. 

"Živimo u prilično velikim gradovima u kojima je nerijetko puno visokih zgrada tako da ne vidimo baš previše neba, a pogled prema noćnom nebu kvari nam svjetlosno zagađenje. Često ni ne izađemo navečer da bismo pogledali noćno nebo, a uz spomenik poput Stonehengea, upravo to su radili naši preci", rekla je Aderin-Pocock.

Tijekom dana kamera prikazuje fotografije uživo snimljene ondje, a noću koristi vrlo detaljne računalno generirane slike koje prikazuju točan položaj Mjeseca i zvijezda. Oblaci pritom ne predstavljaju prepreku. 

O slavnome kamenju i danas kruže brojni mitovi i legende. Vjeruje se da je Stonehenge izgrađen između 4. i 3. tisućljeća prije nove ere, no nitko ne zna na koji način ni što točno predstavlja. Premda su teorije brojne, Stonehenge je još uvijek na listi neriješenih misterija.