U DANAŠNJEM digitalnom dobu, kada smo neprestano bombardirani informacijama, tanka je linija između provjerenih činjenica i dezinformacija. Sposobnost razlikovanja jednih od drugih, ali i spremnost na prilagodbu novim spoznajama, osobina je koja izdvaja visoko inteligentne pojedince i često frustrira one s prosječnim načinom razmišljanja.

Nedavno istraživanje, objavljeno u časopisu Cognitive Research: Principles and Implications, pokazalo je da ključni pokazatelj inteligencije nije samo sposobnost obrade informacija, već spremnost da se na temelju novih podataka promijeni mišljenje. U borbi protiv dezinformacija najvažnija je upravo sposobnost prilagodbe, odnosno zamjena zastarjelih i netočnih uvjerenja novim, točnim informacijama.

Za ilustraciju zamislimo da ste cijeli život vjerovali u priču kako progutana žvakaća guma godinama ostaje u želucu i može naštetiti zdravlju. To je bezazlena laž kojom su se roditelji služili, no poslužit će kao primjer. Kao odrasla osoba, u razgovoru s liječnikom spomenete svoju brigu nakon što ste slučajno progutali žvakaću. Visoko inteligentna osoba prihvatit će liječnikovo objašnjenje da se to neće dogoditi, možda će i sama dodatno istražiti temu, shvatiti da njezino staro uvjerenje nije točno i prilagoditi svoje razmišljanje.

Iako postoje različite vrste inteligencije i često se vode rasprave o tome koja je najkorisnija, čini se da je upravo fiksiran način razmišljanja ono što ljude sprječava u ostvarenju punog potencijala. Sklonost da se pod svaku cijenu djeluje kao najpametnija osoba u prostoriji može biti prepreka stvarnom učenju.

Neugodan proces promjene uvjerenja

Većina ljudi sklona je čvrsto se držati uvjerenja koja je gradila cijeli život. Pruža nam utjehu biti okružen istomišljenicima koji dijele naše stavove. Suočavanje s novim spoznajama koje dovode u pitanje ta temeljna uvjerenja može biti izrazito neugodno. Lakše je odbaciti informacije koje se ne uklapaju u priču na koju smo navikli.

U primjeru sa žvakaćom gumom promjena mišljenja je laka jer je objašnjenje logično. No kada je riječ o složenijim temama koje potresaju temelje našeg svjetonazora, otpor je znatno veći. To je jedan od razloga zašto, unatoč znanstvenim dokazima, i danas postoje ljudi koji vjeruju da je Zemlja ravna. Biti otvoren za nove informacije aktivan je izbor. Potrebno je svjesno prihvatiti neugodan proces prilagodbe kako bismo kao pojedinci i društvo rasli i spriječili širenje dezinformacija.

Prilagodljivost je impresivna vještina

Jedno je uživati u stjecanju novih znanja, no zapitajte se nešto drugo: jeste li sposobni informaciju koju ste oduvijek smatrali točnom zamijeniti novijom ako se ona pokaže istinitijom ili učinkovitijom? Možete li se samouvjereno prilagoditi promjenama i prihvatiti da stvari nisu uvijek onakve kakvima se čine?

Prilagodba nije laka i to je u redu. Nitko ne tvrdi da mora biti. Međutim, ključna je volja i spremnost na promjenu. Ta je spremnost, s obzirom na golemu količinu informacija s kojima se svakodnevno susrećemo na internetu, doista impresivna vještina. Kao društvo moramo si češće postavljati ova pitanja kako bismo postali svestraniji i bolji mislioci.