GOTOVO polovica zaposlenih iz generacije Z, njih 48%, često ili neprestano osjeća da nije dovoljno dobra na poslu. Taj podatak, koji proizlazi iz novog nacionalnog istraživanja o samopouzdanju, ukazuje na problem koji nije povezan s motivacijom, radnom etikom ili talentom, već s manjkom samopouzdanja.

Cindra Kamphoff, trenerica za poslovnu učinkovitost s više od dva desetljeća iskustva u radu s vrhunskim sportašima i menadžerima, ističe da samopouzdanje nije luksuz, nego ključan preduvjet za uspjeh na radnom mjestu, piše Fortune.

Istraživanje pokazuje da pripadnici generacije Z, definirani kao osobe u dobi od 18 do 29 godina, na tržište rada dolaze s psihološkim opterećenjem za koje mnoge organizacije nisu spremne. Uz gotovo polovicu onih koji se osjećaju neadekvatno, 47% ispitanika redovito se uspoređuje s drugima i bori s oštrim unutarnjim kritičarom. Takvi osjećaji izravno utječu na poslovne rezultate.

Studija potvrđuje da zaposlenici s niskim samopouzdanjem češće sumnjaju u sebe, ne iznose mišljenja, izbjegavaju nove odgovornosti, odgađaju zadatke i razmišljaju o otkazu.

Generacija usporedbe

Izazov je dodatno naglašen okruženjem u kojem je generacija Z odrasla. Kao prvi naraštaj koji je formativne godine proveo na društvenim mrežama, izloženiji su stalnoj usporedbi. Čak 73% zaposlenih Amerikanaca obuhvaćenih istraživanjem smatra da su društvene mreže ključan faktor koji narušava samopouzdanje mladih.

Društvene mreže, naime, pojačavaju strah, ograničavajuća uvjerenja, osuđivanje, uspoređivanje i perfekcionizam. Svakim pregledom sadržaja otvara se prilika za usporedbu vlastitih početaka s tuđim uspjesima, što s vremenom postaje navika koja troši mentalnu energiju. Umjesto da tu energiju koriste za inovacije i suradnju, zaposlenici je troše na preispitivanje vlastite vrijednosti.

Mnoge tvrtke i dalje tretiraju samopouzdanje kao osobnu stvar, iako je ono postalo važno poslovno pitanje. Studija je otkrila da 81% zaposlenih Amerikanaca privlače organizacije koje daju prioritet samopouzdanju, a 63% njih prihvatilo bi i nižu plaću za rad s liderom koji aktivno gradi njihovu sigurnost. Menadžeri više ne mogu polaziti od pretpostavke da će se zaposlenici sami nositi s tim izazovima.

Vještina oporavka umjesto savršenstva

Suvremeno radno mjesto zahtijeva novi pristup koji samopouzdanje tretira kao vještinu, a temelj te vještine je sposobnost oporavka. Bit samopouzdanja nije u tome da se nikada ne griješi, nego u sposobnosti da se nakon pogreške brzo stane na noge.

Kamphoff je razvila učinkovit alat koji naziva "Nauči, otpusti, vrati se". Koncept je jednostavan: brzo naučite iz pogreške, zatim je svjesno otpustite uz određenu frazu ili fizičku radnju i na kraju se vratite u sadašnji trenutak s pozitivnim unutarnjim dijalogom.

Kao primjer navodi Adama Thielena, bivšeg hvatača u američkom nogometu. Tijekom jedne utakmice ispustio je loptu, ali umjesto da se prepusti frustraciji, prišao je rubu terena, napravio pokret rukom kao da pušta vodu i tako simbolično "otpustio" pogrešku. Nekoliko trenutaka kasnije vratio se u igru i nastavio s odličnim nastupom.

Mladima danas, često nedostaje upravo ta vještina, bilo da je okidač kritika, propušteni rok ili neuspjela prezentacija. Oni prečesto nastavljaju analizirati pogrešku, a njihovo samopouzdanje slabi sa svakim ponavljanjem misli poput "Nisam dovoljno dobar" ili "Svi misle da sam nesposoban".

Nova konkurentska prednost

Kompanije su se tradicionalno fokusirale na podučavanje tehničkih vještina, ali novoj generaciji talenata potrebne su i one mentalne: vještine za prevladavanje sumnje u sebe i strategije za nošenje s neuspjehom.

Potrebni su im lideri koji razumiju da se samopouzdanje gradi. U idućem desetljeću neće napredovati nužno one organizacije koje imaju najpametnije ljude, već one koje stvore okruženje u kojem se zaposlenici osjećaju dovoljno sigurno da iznose ideje, preuzimaju rizike i uče iz pogrešaka.

Generaciji Z ne treba više pritiska ili uspoređivanja. Potrebno im je radno mjesto koje ih uči kako se oporaviti, prilagoditi i vjerovati u sebe. Samopouzdanje se ne rađa, ono se gradi. Organizacije koje pomognu svojim zaposlenicima da ga izgrade osigurat će si značajnu konkurentsku prednost u budućnosti.