TRADICIJA kod pravoslavaca je da za božićnom trpezom članovi obitelji lome i dijele komade česnice, odnosno kruha ili pogače, po uvjerenju se da će sreća pratiti čitave godine onoga tko u njoj pronađe skriveni novčić.

"Ta slika koju viđamo kada se lomi česnica ima izvor u slici lomljenja slavskog kruha, simbola koji okuplja i ljude u crkvi i obitelj u kući", kaže za BBC na srpskom Borislav Petrić, svećenik Srpske pravoslavne crkve.

Sama riječ česnica, kako kaže, znači: "čest, dio, udio", a negdje se prevodi i kao "sreća ili dio sreće". "Svakome se daje dio, to je simbolika jedne zajednice i sudjelovanja u njoj", dodaje Petrić.

Kult kruha

Saša Srećković iz Etnografskog muzeja Srbije kaže da se ne zna kada je točno nastao običaj lomljenja česnica, ali da je današnje obličje "stekao oko 10. i 11. stoljeća".

"Po jednoj legendi Marija je mudracima s istoka koji su došli Isusu na poklon dala kruh, pa je to jedno od tumačenja simbolične uloge česnice", objašnjava Srećković.

"S druge strane, postoji tumačenje da je česnica ostatak, odnosno transformirani običaj davanja krvne žrtve božanstvima iz pretkršćanskog vremena".

Vjerski analitičar Željko Injac dodaje da je ova tradicija, kao i većina sličnih u Europi, nastala "miješanjem drevne kulture pogana i kršćanske kulture".

"Za narode koji su vezani za zemlju i poljoprivredu uobičajeno je da imaju kultove vezane za proizvode dobivene iz zemlje. Kult kruha postoji širom Europe, pa i Bliskog istoka", kaže Injac.