NAKON tri godine planiranja, pet ekspedicija i dvotjednog hodnja kroz gustu džunglu, skupina znanstvenika napokon je stigla do najvišeg drveta u Amazoniji, gorostasa koji bi nadvisio i neboder. Divovsko stablo, čija se krošnja izdiže iznad svih u prirodnom rezervatu Itarapu na sjeveru Brazila, pripada vrsti angelim vermelho na portugalskom ili Dinizia excelsa na latinskom.

Ovaj primjerak, visok 88.5 metara i opsega 9.9 metara, najviši je u Amazoniji, kažu znanstvenici. Otkriven je 2019. zahvaljujući satelitskim snimkama. Skupina znanstvenika i aktivista za zaštitu okoliša, vođena mjesnim vodičima, iste je godine pokušala doći do njega.

Nakon deset dana probijanja kroz prašumu, iscrpljeni, bolesni i pri kraju sa zalihama, morali su odustati. U iduće tri ekspedicije prema izoliranim području, koji je otprilike na granici brazilskih država Amape i Pare, stručnjaci su stigli do nekih drugih kolosalnih stabala, uključujući i 66 metara visoki brazilski orah, također najviši svoje vrste u Amazoniji. 

Procjenjuje se da je star između 400 i 600 godina

Međutim, golemi angelim vermelho ostao je nedostupan sve do ekspedicije koja je trajala od 12. do 25. rujna, kada su znanstvenici 250 kilometara plovili rijekama s opasnim brzacima i hodali 20 kilometara brdovitim prašumskim terenom kako bi došli do njega. Jedan član ekspedicije pritom je jedva preživio ubod otrovnog pauka.

"To je jedna najljepših stvari koje sam ikada vidio. Božanstven je", rekao je šumarski inženjer Diego Armando Silva sa Sveučilišta Amapa. "Usred šume ste, usred bujne prirode u koju ljudska noga prije nije kročila".

Znanstvenici su nakratko ulogorili ispod masivnog drveta, prikupili lišće, tlo i druge uzorke koji će se analizirati kako bi se, među ostalim, ustanovilo koliko je staro. Silva procjenjuje da je to između 400 i 600 godina. 

Zašto je u tom kraju toliko visokih stabala?

Pokušat će i utvrditi zašto je u tom kraju toliko visokih stabala i koliko ugljika pohranjuju. Oni mogu težiti i do 400 tisuća tona, od čega je otprilike pola ugljik apsorbiran iz atmosfere, što je ključan faktor u borbi s klimatskim promjenama, kaže Silva. 
I zato ih treba čuvati, napominje. 

U posljednje tri godine, prosječna godišnja deforestacija u brazilskom dijelu Amazonije povećala se za 75 posto u odnosu na prethodno desetljeće.