Foto: Shutterstock, PISA

PROGRAM "PISA" svake 3 godine provodi istraživanja među srednjoškolcima s ciljem procjene znanja i vještina. Posljednje istraživanje provedeno 2012. godine hrvatske srednjoškolce procijenilo je ispodprosječnima zbog njihova znanja i sposobnosti na području matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti , što je naše srednjoškolce poprilično razljutilo.

Izvor: PISA in Focus 46, OECD (Prikaz vremena utrošenog na domaće zadaće u usporedbi sa rezultatima znanja i sposobnosti na području matematičke, prirodoslovne i čitalačke pismenosti)

Nedavno je PISA u suradnji s OECD-om objavila koliko zapravo srednjoškolci vremena troše na rješavanje domaćih zadaća. Sljedeći put kada vam se dijete požali da ima previše zadaće, podsjetite ga kako učenici u Šangaju troše više od 14 sati tjedno na izradu domaćih zadaća.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) istražila je koliko petnaestogodišnjaci diljem svijeta vremena provode rješavanjem domaćih zadaća. Američki srednjoškolci su tijekom 2012. prosječno trošili 6 sati tjedno na to. Prosjek svih zemalja OECD-a je 4,9 sati tjedno za izradu domaćih zadaća.

Na dnu ove liste nalaze se Koreja i Finska u kojima školarci troše manje od tri sata tjedno kako bi riješili svoje domaće zadatke. Sve od 2003. prosječan broj sati koji učenici provode za knjigom kod kuće smanjuje se.

Istraživanje je pokazalo kako učenici koji primaju stipendije su znatno posvećeniji domaćim zadaćama nego što su to učenici koji za svoj trud ne dobivaju novčano priznanje. Osim toga, treba imati na umu da količina domaće zadaće prvenstveno ovisi o samom nastavniku, a ne nužno i o kvaliteti obrazovnog sustava.

Marilyn Achiron koja radi na projektu PISA od 2010. smatra kako je ponekad doista teško procijeniti da li je problem sa zadaćom više problem djeteta ili roditelja. Smatra kako  problem nije u količini vremena koja se posvećuje domaćoj zadaći, već u razlikama kojima su izložena djeca različitih socio-ekonomskih statusa. Dok „povlašteni“ učenici provode prosječno 5,7 sati tjedno u rješavanju domaće zadaće, kod onih u nepovoljnom položaju taj prosjek pada na 4,1 sat tjedno. Učenici koji pohađaju školu u urbanim sredinama i imaju bolje životne uvjete su u prvoj skupini, dok oni koji manje vremena posvećuju domaćim zadaćama većinom žive u ruralnim sredinama i uvjeti školovanja su im znatno lošiji.

Izvor: PISA in Focus 46, OECD

Prema navedenoj tablici oni srednjoškolci u Hrvatskoj lošijeg socioekonomskog statusa u prosjeku provode 5 sati tjedno rješavajući domaću zadaću, dok se , kao i u većini zemalja koje su sudjelovale u ispitivanju, kod učenika boljeg socioekomskog statusa taj prosjek povećava na 6 sati tjedno i do 7 sati kod onih najuspješnijih.

Povezanost vremena za izradu domaće zadaće i socio-ekonomskog statusa krije se i u činjenici da djeca u ruralnim prostorima vrlo rijetkom imaju na raspolaganju mirno mjestu za učenje i pisanje zadaće, pa je i njihov uspjeh najčešće lošiji. Upravo zato se savjetuje, kako bi se rezultati u urbanim i ruralnim sredinama izjednačili, pokrenuti projekte poput uređivanja objekata u kojima bi djeca koja su u nepovoljnijoj situaciji mogla imati mirno mjesto za rad i učenje.