U RAZGOVORU s dr.med.dent. Brunom-Christianom Uroićem saznali smo sve o dječjoj stomatologiji i potrebi ranog upoznavanja djeteta s pravilnim održavanjem oralne higijene.

Kada niču mliječni zubi?

Prvi mliječni zubi niču oko šestog mjeseca života, mliječna denticija se sastoji od sveukupno 20 zuba, u svakoj čeljusti po četiri sjekutića, dva očnjaka i četiri kutnjaka. Zadnji mliječni zubi, drugi kutnjaci, niču do treće godine života. Tijekom nicanja mliječnih zuba dijete najčešće nema nikakvih smetnji, no ponekad se javljaju svrbež sluznice na mjestu nicanja, pojačano slinjenje i smanjen apetit a vrlo rijetko i povišena temperatura. Neugodu koje dijete osjeća tijekom nicanja zubi može se smanjiti igračkama ohlađenim u frižideru koje dijete gricka i time smanjuje neugodu. Važno je pripaziti da dijete slučajno ne proguta dio igračke, pa preporučujem da ona bude dovoljno velika.

Kada prvi puta dijete dovesti stomatologu?

Preporučuje se dijete prvi puta dovesti stomatologu već u dobi od jedne godine. U toj se dobi dijete upoznaje sa svojom okolinom i dobro ga je tada upoznati s okruženjem stomatološke ordinacije. Kako su u prvoj godini prisutni prvi mliječni zubi potrebno ih je pažljivo pregledati i provjeriti postoje li neke anomalije na zubima ili u usnoj šupljini. Tek iznikli mliječni zubi najčešće ne zahtijevaju velike stomatološke zahvate te se na taj način dijete oslobađa straha i dijete stječe povjerenje u stomatologa i novu okolinu.

Koliko često dijete treba dolaziti na kontrole kod stomatologa?

Preporuka je da dijete dolazi na kontrolu svakih šest mjeseci. Caklina mliječnih zubi i tek izniklih trajnih zubi, manje je otporna na karijes te isti iz tog razloga brzo napreduje. Ukoliko se karijes ne prepozna i tretira na vrijeme, mogu nastati bolovi, te su potrebni teži stomatološki zahvati i neugodna iskustva za dijete.

Kada niču prvi trajni zubi?

Prvi trajni zub niče u šestoj godini života i to prvi donji trajni kutnjak - „šestica“. Tada mliječna denticija prelazi u mješovitu denticiju. Često nicanje šestica prođe nezapaženo pa na takvim mladim trajnim zubima lako nastaju prvi karijesi koji brzo napreduju. Nakon nicanja gornjih prvih kutnjaka, koje slijedi nakon nicanja donjih prvih kutnjaka, kreće izmjena mliječnih zuba za trajne. U fazi nicanja trajnih zubi korijeni mliječnih zubi se resorbiraju te se mliječni zubi rasklimaju i sami ispadnu. Ukoliko se kruna mliječnog zuba ne rasklima i smeta nicanju trajnog potrebna je intervencija stomatologa kako ne bi došlo do nicanja trajnog zuba na krivoj poziciji i time povezanim ortodontskim problemima. Mješovita denticija traje sve do dvanaeste godine kada se posljednji mliječni kutnjaci zamijene za trajne.



Zašto je važno da se mliječni zubi ne vade prije nicanja trajnih zuba?

Važno je mliječne zube što duže zadržati zdravim i ne vaditi ih prije vremena. Mliječni zubi čuvaju mjesto za trajne zube. Ukoliko dođe do prijevremenog gubitka mliječnih zuba, smanjuje se prostor koji je na raspolaganju za trajni zub i nastaju problemi pri nicanju, koji rezultiraju neispravnom pozicijom trajnog zuba. Takve situacije najčešće iziskuju potrebu za dugotrajnom ortodontskom terapijom.

Koje loše navike mogu prouzročiti probleme s mliječnim ili mladim trajnim zubima?

Često roditelji pri uspavljivanju djece koriste bočice sa slatkim napitcima. Ta navika dovodi do takozvanog karijesa bočice koji se pojavljuje u ranoj dječjoj dobi do treće godine života i rapidno uništava najprije gornje mliječne sjekutiće. Unos šećera ne može se spriječiti, ali ga je nužno kontrolirati. Najvažnije je da se nakon zadnjeg obroka prije odlaska na spavanje djetetovi zubi temeljito očiste i da se djetetu tijekom noći ne daju zaslađeni napitci. Karijes bočice nastaje ranom kolonizacijom bakterija u usnu šupljinu djeteta. Pri rođenju dijete nema bakterije u usnoj šupljini, a prva kolonizacija bakterija najčešće nastaje zbog prijenosa bakterija s roditelja na dijete na način da npr. roditelj kuša toplinu hrane prije djeteta ili poliže žlicu prije djeteta. Nadalje, u loše navike spadaju upotreba neispravnih duda varalica ili sisanje prsta koje mogu dovesti do takozvanog otvorenog zagriza koji također stvara potrebu za ortodontskom terapijom.



Koji su najčešći zahvati u dječjoj stomatologiji?

Najčešći zahvati u dječjoj stomatologiji trebali bi biti preventivni zahvati koji nisu ni bolni ni traumatski za dijete. Preventivni zahvati su fluoridacija zuba koja nam pomaže pri jačanju i mineralizaciji cakline i time smanjuje incidenciju karijesa. Zatim, važan preventivni zahvat je pečaćenje dubokih fisura mladih trajnih kutnjaka i pretkutnjaka koje sprječava naseljavanje bakterija u duboke fisure mladih zuba gdje brzo nastaju prve karijesne lezije. Pečaćenje se izvodi na način da se na pripremljenu površinu zuba nanese smolasti materijal za pečaćenje te se plavim svijetlom pečat polimerizira i stvara se trajna zaštita najosjetljivijih dijelova zuba. Pečaćenje je u potpunosti bezbolno i sam zahvat traje vrlo kratko. U preventivne zahvate ubrajamo i čišćenje tvrdih i mekih naslaga na mliječnim i trajnim zubima. Naslage na zubima su plodno tlo za bakterije i također pridonose nastanku karijesa te mogu dovesti do upala zubnog mesa. Ponavljam važnost redovitih kontrola gdje se na vrijeme mogu prepoznati prvi znakovi karijesa i uz minimalno invazivne zahvati mogu ukloniti početne karijesne lezije. Kad se karijes proširi zbog relativno tanke cakline i dentina mliječnih zuba često dođe do bolova zbog blizine živca te nastaje potreba za liječenjem, to jest vađenjem živca mliječnog zuba.

Djeca su naša najveća sreća i uz minimalan trud možemo sačuvati njihove sretne osmijehe i poštedjeti ih bolova, nelagoda i traumi.

Za bilo kakva pitanja vezana uz dječju stomatologiju obratite se srdačnom timu Stomatološkog Centra Mlinovi na broj 01/4611101 ili na e-mail: novadent@novadent.com.hr i dovedite svoje dijete na besplatni prvi pregled.