DAROVITA djeca, učenici i mladi iz udruge Dar, razvili su Manifest za bolji svijet, zbirku ideja koja naglašava potrebu za prepoznavanjem i podrškom darovite djece čije znanje i vještine mogu unaprijediti gospodarstvo, kulturu, zdravstvo i druge sektore, čineći društvo konkurentnijim i inovativnijim.

Riječ je o dokumentu osmišljenom kako bi pomogao u stvaranju boljeg okruženja za darovitu djecu i mlade, uz poticaj za razvoj njihovih talenta što bi uvelike moglo pomoći napretku društva u cjelini. Manifest objedinjuje inspirativne dječje ideje o tome kakvu budućnost žele stvoriti. Vođeni željom za ravnopravnošću, inovacijama i brigom za okoliš, rezultat je jasna vizija svijeta u kojem vladaju razumijevanje, kreativnost i odgovornost. Tako su djeca okupljena u udruzi Dar istaknula kako su prava važan temelj društva i da njihov glas mora biti snažniji.

"Ponekad moramo biti uporni, čak i dosadni, kako bismo dobili što želimo", poručili su, naglašavajući važnost borbe za ravnopravnost i pravo na obrazovanje koje potiče njihove interese i talente.

Darovita djeca sanjaju o školama za jezike, znanost ili umjetnost

Njihov je idealan svijet obojen zelenilom, bez plastike i otpada, s čistim rijekama i šumama punim života. Zamislili su sustav "smećovoda" – kante za otpad povezane s cijevima koje automatski transportiraju otpad u solarne i vodene spalionice. Djeca su čak predložila hidroelektrane koje koriste energiju valova, a da ne štete morskom životu.

Tehnologija u njihovu svijetu ima ulogu pomagača, a ne gospodara. Roboti bi pomagali učiteljima nositi knjige, a nikada ne bi smjeli vikati na djecu. Sanjaju o školama s inovativnim alatima poput "kaciga za učenje" koje ubrzavaju proces usvajanja znanja.

Škole koje djeca zamišljaju prilagodile bi se njihovim interesima – škole za jezike, znanost ili umjetnost. Predmeti koje vole, učili bi dublje, dok bi manje potrebni sadržaji postali stvar prošlosti. Djeca bi čak birala učitelje nakon nekoliko dana provedenih s njima jer smatraju da je odnos s učiteljima ključan za kvalitetno obrazovanje.

Naglasili su i važnost međusobne ljubaznosti i podrške: "Kad netko nema užinu, možemo je podijeliti. Ako je netko tužan, trebali bismo ga pitati kako je, kao kad pitam mamu kad je umorna." Smatraju da raznolikost ljudi obogaćuje zajednicu jer uvijek možemo učiti jedni od drugih.

Njihova vizija nadilazi lokalne granice. Predložili su globalne platforme za suradnju, inovacije koje pomažu ljudima i životinjama, te tehnologije koje smanjuju ekološki otisak. Ideje poput zgrada na čistu energiju i "gumba za rješavanje problema" pokazuju koliko su njihovi prijedlozi usmjereni na stvaranje boljeg svijeta za sve.

"70 posto škola nema psihologe za prepoznavanje i podršku darovitima"

Udruga Dar kontinuirano radi na prepoznavanju i podržavanju mladih talenata od svog osnutka 2015. Njihovi projekti, poput pilot-programa u četiri osnovne škole, pokazali su koliko je važno razvijati podržavajuće okruženje za darovite. Jedan od inspirativnih primjera aktivnosti koje provode su događanja poput Dječjeg Davosa u Klanjcu, gdje su djeca kroz kreativne radionice modeliranja gline raspravljala o idejama za bolji svijet.

"Takvi programi potiču kreativnost i rješavanje složenih zadataka, odnosno razvijaju ključne vještine za budućnost. U Hrvatskoj imamo gotovo 10 000 darovite djece i učenika koji svojim iznimnim talentima i postignućima zadivljuju – od osnovnoškolca s fakultetskim znanjem iz kemije do četvrtaša s IT vještinama koje nadmašuju one mnogih stručnjaka. Među njima su i mladi inovatori, poput sedmaša koji samostalno razvija baze podataka i operativne sustave. Ova djeca nisu samo pojedinačni uspjesi; ona su neprocjenjiv resurs za budući društveni napredak. Ipak, zabrinjavajući je podatak da 70 posto škola nema psihologe za prepoznavanje i podršku darovitima, što jasno pokazuje koliko je važno sustavno ulagati u obrazovanje i stvarati uvjete u kojima njihovi potencijali mogu procvjetati", poručila je Vesna Ozretić, dopredsjednica udruge.