DANSKA priprema jednu od najkontroverznijih promjena u školstvu u posljednjih nekoliko desetljeća. Nakon gotovo 60 godina, učitelji bi u određenim okolnostima ponovno mogli upotrijebiti fizičku silu protiv učenika, čak i onih koji ne predstavljaju izravnu prijetnju, ali ozbiljno ometaju nastavu.

Mjera bi im dopustila da učenika prime, zadrže ili ga protiv njegove volje izvedu iz učionice. Vlada te promjene opravdava rastućim problemima s nasiljem i disciplinom u školama, no ideja je naišla na oštre kritike stručnjaka koji smatraju da se time rješavaju posljedice, a ne uzroci problema, piše 24ur.com.

Iako se Danska smatra zemljom s jednim od najinkluzivnijih obrazovnih sustava, učitelji sve glasnije upozoravaju da u učionicama teško održavaju red i sigurnost. Vlada je stoga 8. listopada predstavila prijedlog reforme koji bi učiteljima, prvi put nakon 1967. godine, dao šire ovlasti za primjenu fizičkih mjera.

Prema važećem zakonu, učitelji smiju fizički intervenirati uglavnom kada učenik ugrožava sebe, druge ili školsku imovinu. Nova pravila proširila bi te ovlasti i na situacije u kojima učenik ozbiljno remeti nastavu, zlostavlja druge ili ih vrijeđa, čak i ako ne predstavlja izravnu fizičku opasnost.

Učitelji bi tako mogli fizički primiti učenika, zadržati ga na mjestu ili ga prisilno ispratiti u drugu prostoriju ako njegovo ponašanje bitno narušava rad. Vlada je dala i konkretne primjere: učenik koji na satu domaćinstva baca hranu i ne prestaje unatoč upozorenjima, ili učenik koji na mobitelu glasno pušta glazbu i odbija ga stišati ili predati.

Nasilje zabilježeno u više od polovice razreda

Prijedlog se temelji na zabrinjavajućim podacima. Početkom listopada danske su vlasti objavile rezultate istraživanja o nasilju u javnim školama. Organizacije Epinion i Als Research utvrdile su da je u više od polovice školskih razreda tijekom jedne godine zabilježeno fizičko nasilje među učenicima, a problemi su osobito izraženi u nižim razredima osnovne škole.

Danski ministar obrazovanja Magnus Heunicke ocijenio je da je razina nasilja u školama ozbiljna. Učitelji već dugo traže veće ovlasti, a zagovornici promjena smatraju da bi jasnija pravila omogućila učinkovitije održavanje reda i zaštitu prava ostalih učenika na mirnu nastavu.

Porast nediscipline i u drugim zemljama

Danska nije usamljena u ovom problemu. Međunarodno istraživanje TALIS 2024, koje je obuhvatilo oko 280.000 učitelja i ravnatelja iz 55 obrazovnih sustava, daje širu sliku. Prema podacima OECD-a, prosječni udio školskog sata koji učitelji troše na održavanje discipline porastao je s 13 % u 2018. na 16 % u 2024. godini.

Gotovo svaki peti učitelj navodi da zbog prekidanja nastave gubi značajno vrijeme. Otprilike petina učitelja žali se i na veliku buku i nered u učionici, a u zemljama poput Finske i Portugala taj udio prelazi trećinu.

Stanje u slovenskim učionicama

Podaci za Sloveniju također su problematični. Čak 48 % učitelja u zadnjem triju osnovne škole osjeća stres zbog održavanja discipline, na što troše u prosjeku 14 % sata, što je porast od tri postotna boda u odnosu na 2018. godinu.

Istraživači Pedagoškog instituta upozoravaju na nedostatak sustavnih rješenja za nasilje nad učiteljima i ravnateljima, koji se osim s fizičkim suočavaju i s verbalnim sukobima, odbijanjem uputa i stalnim ometanjem nastave.

Sliku dodatno pogoršava statistika maloljetničkog kriminala u Sloveniji. Broj maloljetnika protiv kojih je pravomoćno završen kazneni postupak porastao je s 440 u 2023. na 703 u 2025. godini, što je skok od gotovo 60 % u dvije godine, uz primjetan rast broja prijavljenih djevojčica.

Zašto škole imaju sve više problema s ponašanjem?

Istraživanja svjetskih organizacija poput WHO-a i OECD-a pokazuju da agresivno ponašanje nije posljedica jednog faktora, već proizlazi iz ispreplitanja djetetovih osobina, obiteljskih odnosa, utjecaja vršnjaka, školskih uvjeta i šireg društva.

Obitelj je ključna. Rizici uključuju slab roditeljski nadzor, nedosljedna pravila, konflikte i slabu povezanost s roditeljima. Problem je i nedostatak granica, ali i pretjerano strog ili nasilan odgoj. Dijete koje odrasta bez jasnih pravila teže prihvaća ograničenja u školi.

S druge strane, djeca izložena vikanju i ponižavanju uče da je agresija prihvatljiv način rješavanja problema. Stručnjaci ističu da je najbolja zaštita kombinacija emocionalne topline i dosljednih pravila.

Djeca se ne rađaju sa sposobnošću upravljanja ljutnjom, već to uče kroz odnose s odraslima. Dijete koje se teško smiruje može reagirati vikanjem ili udaranjem, što nije uvijek svjesna odluka, nego nemogućnost kontrole emocija. Škole moraju znati razlikovati dijete kojem treba podrška od onoga koje svjesno ugrožava druge.

Sustavni pregled istraživanja iz 2025. godine potvrdio je vezu između pretjerane upotrebe tehnologije i slabijih izvršnih funkcija mozga, poput kontrole impulsa i pažnje. Ekrani su u mnogim obiteljima postali "digitalne dude" za brzo smirivanje. Ako to postane glavni način rješavanja djetetove frustracije, ono ne razvija vlastite strategije za umirivanje. Uz to, nedostatak sna zbog ekrana povećava razdražljivost i smanjuje strpljenje u školi.

Izvještaj WHO-a iz studenog 2024. pokazuje da se postotak adolescenata koji osjećaju visoku podršku obitelji smanjio sa 73 % na 67 %. Istodobno raste pritisak zbog školskih obveza, posebno kod djevojčica. Osjećaj usamljenosti i nerazumijevanja često se očituje kroz agresiju ili povlačenje.

Ako vršnjačka skupina nagrađuje agresiju pažnjom ili popularnošću, dijete će takvo ponašanje ponavljati. Važnu ulogu imaju i promatrači koji nasilje snimaju ili potiču. Zbog toga se prevencija mora usmjeriti na cijeli razred, a ne samo na pojedinca.

Roditelji fizički prisutni, ali emocionalno odsutni

Mnogi roditelji balansiraju između dugog radnog vremena i kućanskih poslova. Čak i kad su kod kuće, često su iscrpljeni ili zadubljeni u mobitele. Dijete tako materijalno dobiva sve, ali mu nedostaje ono najvažnije: pažnja i prisutnost. Istraživanja pokazuju da nestandardni radni rasporedi i stres roditelja izravno utječu na lošiji razvoj djeteta.

Pojavom fenomena "tehnoferencije", odnosno prekidanja interakcije s djetetom zbog mobitela, narušava se emocionalna sigurnost. Istraživanja iz 2025. i 2026. godine povezuju takvo ponašanje roditelja s problemima u ponašanju djece već u najranijoj dobi. Dijete uči regulirati emocije promatrajući odrasle, a ako je ta veza stalno prekinuta ekranom, ono gubi priliku za učenje.

Kritičari: Učitelji će postati policajci

Danska reforma izazvala je otpor struke. Stručnjakinja Louise Klinge upozorava da bi nova pravila mogla normalizirati silu kao način rješavanja sukoba. Rasmus Kjeldahl iz organizacije za prava djece izrazio je bojazan da će učitelji izgubiti povjerenje učenika i postati "policajci", što neće ukloniti uzroke problema. Postavlja se i pitanje pravne sigurnosti: tko će procjenjivati je li sila bila opravdana i razmjerna?

Danski će učitelji vjerojatno dobiti veće ovlasti, i u redu je da se mogu zaštititi. Ipak, bilo bi naivno očekivati da će to riješiti probleme koji nastaju izvan škole. Djeca odrastaju u društvu gdje roditelji nemaju "pravo na isključenje" i gdje je zajedničkog vremena sve manje.

Ako se želi spriječiti probleme u ponašanju, potrebno je razgovarati o poštovanju radnog vremena, digitalnoj detoksikaciji obitelji i društvu u kojem roditelji ne moraju birati između posla i djeteta. Danska reforma nudi alat za reakciju, ali prava bi promjena bila stvaranje uvjeta u kojima do problema uopće ne dolazi.