Foto: Instagram

PRERANO rođene bebe ne mogu živjeti bez žica i aparata kojima se prati njihov razvoj i vitalne funkcije, no žice bi uskoro mogle postati prošlost. Barem tako javljaju na renomiranom znanstvenom portalu Smithsonian.com gdje je neki dan objavljen veliki članak o revolucionarnim promjenama koje čekaju medicinu u narednom razdoblju. I to medicinu u cijelosti jer znanstvenici već dulje vrijeme rade na razvoju posebnih "elektroničkih" flastera koji bi u potpunosti trebali zamijeniti žice s kojima su pacijenti prikopčani na aparate.  

Kada pričamo o nedonoščadi, svjesni ste i sami s koliko su žica i žičica te minijaturne bebice prikopčane pa nas i sama pomisao da toga možda više neće biti tjera na olakšanje. Svatko tko je rodio nedonošče zna kako je teško uopći prići bebici s toliko žica, koliko je bebama samima teško kretati se i pomicati rukice od njih, a da ne govorimo o psihološkoj reakciji roditelja nakon što svoju bebicu ugledaju tako prikopčanu. Iako znaju da svaka ta žica može značiti pitanje života i smrti s obzirom na to da se uz njihovu pomoć prate sve vitalne funkcije malih nejakih organizama - otkucaji srca, krvni tlak, zasićenost kisika u krvi, temperatura, disanje i slično.  

A te bi žice možda već uskoro mogle postati povijest. Barem tako tvrde znanstvenici s Northwestern Universityja koji već godinama rade na unaprjeđenju ove tehnologije te vjeruju, ističe voditelj njihovog znanstvenog tima dr. John Rogers, kako su stvarno pronašli najbolju moguću zamjenu - fleksibilne elektronske flastere koji će bez žica moći pratiti vitalne organe, sve putem kože. 

Rogers na ovoj tehnologiji radi od 2011. godine i do sada je izumio nekoliko različitih elektronskih flastera. Do 2015. godine bavio se istraživanjem i poboljšavanjem svog prototipa i te je godine njegov laboratorij proizveo prve flastere koji su mogli mjeriti protok krvi u organizmu. Godinu kasnije lansirali su i prototip flastera kojim se analizira znoj i biokemijski markeri koje je moguće otkriti putem znoja. Njegovim otkrićima pridružili su se i drugi znanstvenici koji nisu propustili pohvaliti njegova dostignuća izjavivši da bi ova metoda monitoringa stvarno mogla olakšati i liječnicima i pacijentima. Pokazalo se da je ta metoda puno lakša, učinkovitija, čak i točnija od metode praćenja putem aparata jer ona prati neometano, bez obzira na pokrete pacijenata.  

To je za časopis Science izjavio inženjer Zhenqiang Ma spomenuvši da se na ovakvim modelima zapravo radi već godinama i da u priči nisu samo ovakvi bežični flasteri za praćenje već se naveliko priča i o puno većim zahvatima. Primjerice - o elektronskim pacemakerima koji bi se mogli ugraditi ispod kože, o flasterima koji će ispuštati lijekove direktno kroz kožu te naravno, o tome kako takve proizvode napraviti da budu što kvalitetniji i sigurniji. A na tome će se intenzivno raditi u narednom razdoblju, pogotovo sada kada su slični proizvodi poput flastera za zaštitu od sunca, već pronašli put ka tržištu.