ISTRAŽIVANJE koje je provelo Sveučilište u Helsinkiju promatralo je 280.000 djece rođene u Finskoj između 1995. i 2000. sve dok nisu napunila 18 godina. Znanstvenici su uspoređivali bebe rođene pomoću tehnika za potpomognutu oplodnju, kao što su IVF tretmani, umjetna oplodnja i indukcija ovulacije, s onima koje su prirodno začete.

Istraživači su otkrili da su djeca začeta metodama potpomognute oplodnje imala bolji uspjeh u školi i manju šansu za napuštanje obrazovanja, kao i veću šansu za zaposlenje u usporedbi s prirodno začetom djecom, iako su stručnjaci priznali da vanjski čimbenici mogu imati veći utjecaj na to od metode začeća.

Nakon razmatranja obiteljskih okolnosti studija je otkrila da su djeca iz prve skupine izložena povećanom riziku od razvoja poremećaja mentalnog zdravlja, osobito tjeskobe ili depresije, jer je utvrđeno da je čak oko 10 posto adolescenata iz te skupine dobilo dijagnozu mentalnih poremećaja u dobi od 16 do 18 godina.

Usporedno, 9 posto prirodno začetih adolescenata dobilo je dijagnozu mentalnih poremećaja do iste dobi.

Studija je objavljena u časopisu European Journal of Population.

"Iako nemamo podatke koji bi objasnili zašto su osobe rođene medicinski potpomognutom oplodnjom izložene nešto većem riziku od poremećaja mentalnog zdravlja, vjerujemo da to može biti posljedica različitih mehanizama", rekla je glavna autorica studije, dr. Hanna Remes.

"Roditelji djece koja su začeta medicinski potpomognutom oplodnjom mogu biti više zabrinuti za dobrobit svog djeteta i vjerojatnije je da će se pobrinuti da njihovo dijete posjećuje liječnika redovito, pa je stoga veća vjerojatnost da će ta djeca dobiti dijagnozu za određena stanja", sugerirala je Remes.

Autori su također primijetili da će djeca iz te skupine vjerojatnije dolaziti iz imućnijih obitelji s pristupom financijskim i emocionalnim resursima koji pogoduju njihovim obrazovnim ishodima, što bi moglo utjecati na otkrivene rezultate.