DJECA sve češće pate od različitih alergija, a među najčešće dječje alergije ubrajamo atopijski dermatitis, kontaktni dermatitis, urtikariju te alergiju na hranu. Mnoge roditelje zanima hoće li njihovo dijete imati alergiju ako ju imaju i oni sami, a evo što kažu pedijatri.

"Sklonost razvoju alergija uistinu može imati genetsku komponentu. Ne možete direktno djetetu prenijeti određenu alergiju, ali ako, naprimjer, mama ima mnogo alergija na pelud ili biljke, dijete također može razviti neki oblik alergijske bolesti'', tvrdi pedijatrica Samata Kamireddy.

Dosadašnje studije su otkrile da postoji veza između genetike i vjerojatnosti razvoja alergija kod djeteta, donosi Very Well Family. Ako jedan od roditelja ima alergiju, 50 posto je veća vjerojatnost da će je imati i dijete. U slučaju da je imaju oba roditelja, vjerojatnost da će dijete biti alergično penje se i do 75 posto, što je vrlo značajna brojka.

"Alergije na hranu i alergene iz okoliša vjerojatnije su kod ljudi koji imaju obiteljsku povijest alergija", objašnjava Gerald Lee, pedijatrijski alergolog i imunolog. ''Naprimjer, imati brata ili sestru s alergijom na kikiriki povećava rizik sedam puta. Isti je slučaj i s jednojajčanim blizancima koji imaju 64 posto podudarnosti u tome da oboje budu alergični na kikiriki.

Iako neke alergije mogu biti nasljedne, liječnicima je teško točno znati koliki je postotak alergija isključivo genetski.

"Bez obzira na to što vidimo da se alergije češće javljaju u nekim obiteljima, u ovom trenutku i dalje postoje ograničeni podaci o nasljeđu i genetskim uzrocima za ta opažanja", kaže Kimberly King-Spohn, direktorica genetičkog savjetovanja u Wellstaru. Čak i ako genetika čini dijete predisponiranim za alergiju, drugi čimbenici također mogu utjecati na njegovu alergijsku reakciju. To su klimatske promjene, infekcije, stanje imunološkog sustava, uzimanje određenih lijekova, pa čak i navike spavanja.

Što roditelji mogu učiniti?

Iako to nije moguće u svim slučajevima, rizik od određenih alergija ipak se može smanjiti. Naime, tijekom trudnoće, ali i dojenja, žene bi prema savjetima pedijatara trebale ograničiti konzumiranje takozvanih alergenih namirnica (citrusno voće, crveno povrće, orašasti plodovi) te na taj način pokušati spriječiti pogoršanje alergijske reakcije.

Tijekom hranjenja djeteta roditelji bi uvijek trebali pratiti reakcije na novu namirnicu i reagirati na bilo kakve promjene poput osipa, a druge stvari koje pomažu podrazumijevaju jačanje imuniteta, redovite sportske aktivnosti te zdravu prehranu.