Objasnite bebi njene osjećaje
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Foto: Pinterest
SVJESNI SMO apsolutne povezanosti odgoja djece - od onoga što činimo ili ne činimo s njima još dok su bebe, do onoga kako ih učimo, kako se pred njima ponašamo, kako ih potičemo u njihovom razvoju sve do trenutka kada djeca postanu odrasle osobe. Ponekad se čini da je da baš sve što radimo s djecom presudno, jer zapravo i je. Sitnice koje potičemo ili zanemarujemo mogu jako utjecati na njihov razvoj i ponašanje, a iako se neke greške mogu ispraviti, važno je znati da se mnoge temeljne stvari moraju odraditi na vrijeme. Ponekad još dok su bebe.
Iako mnogi misle da se neke razvojne faze počinju događati kada dijete navrši godinu ili dvije, stručnjaci ističu da svaka faza počinje zapravo ispočetka. Od rođenja. Zato ako mislite da su primjerice socijalne vještine nešto što će vaše dijete steći tek kada malo poodraste, ili još gore, da su to vještine s kojima se rađamo, u krivu ste.
Naravno, potkrijepit ćemo to znanstvenom studijom objavljenom ovih dana u British Journal of Developmental Psychology, čiji je autor, odnosno glavna stručnjakinja ove studije profesorica Elizabeth Kirk sa Sveučilišta u Yorku.
Prema njenim riječima postoji itekako važna veza između okruženju u kojem beba odrasta s njenim kasnijim socijalnim vještinama, odnosno načinom na koji će komunicirati s okolinom. Čak i ako je beba još uvijek u fazi nerazumijevanja jezika, a i sama ne zna reći ništa više od gu-gu, način na koji se s njom komunicira ostavlja neizbrisiv trag u njihovoj podsvijesti i često je ključan za kasniju dob.
Ovom studijom obuhvaćeno je 40 mama i njihovih beba u starosti od 10, 12, 16 i 20 mjeseci starosti, koje su psiholozi promatrali u njihovoj interakciji. Ono što su promatrali nije bio samo način međusobne igre, ili općenita komunikacija između mame i bebe, već su se usredotočili na one često nesvjesne komentare kakve roditelji daju kada beba nešto napravi ili ne napravi.
Primjerice - kada su promatrali bebu kako pokušava otvoriti vratašca na igrački, ali joj to nije polazilo za rukom pa je mama jednostavno prokomentirala kako je beba sada frustrirana. Ona jest bila frustrirana jer je pokušavala nešto što joj nije išlo od ruke - a takve su situacije česte u svim obiteljima. Neki bi roditelji u tom trenutku postupili drugačije - ili bi pomogli djetetu, ili bi ga pomazili da ga utješe, prokomentirali da je sve u redu, ili - možeš ti to - probaj opet. Ili bi jednostavno šutjeli i smješkali se, bez ikakvog komentara, ohrabrenja.
Iste majke i ista djeca ponovno su pristupili studiji kada su djeca bila stara otprilike 5-6 godina, kako bi mogli procijeniti njihove sadašnje socio-kognitivne vještine.
U tom su testiranju djeci čitali razne priče i kasnije ih ispitivali o detaljima iz njih kako bi mogli dokučiti koliko su ta djeca razumjela priču. priče naravno nisu bile skroz obične dječje priče već su sa stajališta psihologije bile dosta zahtjevne s puno "zamki" - šala, viceva, malih i većih laži. Rezultati su pokazali da su priče puno bolje razumjela ona djeca kojima su roditelji tijekom one prve faze ispitivanja "pomagali" u njihovoj interakciji upravo spomenutim promišljenim komentarima.
"Beba je frustrirana. To je tako lako! Savršeno si to napravio. Ti si rođen za majstoriranje. Sad si sretan. Tužan si, znam..." - to je vrsta komentara koji pojačavaju interakciju i objašnjavaju joj njene osjećaje kako bi beba dobila tu mogućnost da bolje shvati to što radi te kasnije bolje razumije razne relacije u odnosima - prema ljudima ili nečemu s čime se trenutno bavi. I ne samo to - takav pristup stalnog objašnjava kroz interakciju djeci je podarilo puno bolju empatiju, suosjećanje i razumijevanje prema različitim ljudima i njihovim osjećajima. Drugim riječima - takva su se djeca kasnije znala bolje izraziti, lakše pristupiti drugima, definitivno bolje razumjeti ljude (djecu) s kojima se druže ili koje su tek upoznali te što je najvažnije - znala su puno bolje procijeniti što bi djeca/ljudi mogli misliti ili osjećati. A to je jako važna sposobnost u komunikaciji, kako sa poznatima tako i s nepoznatim ljudima.", zaključila je Elizabeth Kirk.
Znate li nešto više o temi ili želite prijaviti grešku u tekstu?
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati