STRASTVENA ljubiteljica fermentiranog beskvasnog kruha Irena Brbić za učenike 4. razreda samoborske Nove osnovne škole održala je prvu praktičnu radionicu izrade kruha za djecu.

"Bilo je jednostavnije nego kad radim kod bake zato što kod bake radim s bezglutenskim tijestom. To je puno teže", riječi su jednog učenika.

"Bilo je zanimljivo, ljepljivo, zabavno! Fora mi je bilo", uzvikuje drugi.

"Naučili smo da je kvasac osjetljiv, da voda koju koristimo ne smije biti s klorom, da se moramo povezati s tijestom", pohvalio se treći.

Na pitanje hoće li kod kuće peći kruh, uglas su viknuli: "Daaaa!"

Kako se rodila ideja o besplatnim radionicama u osnovnim školama?

"Živimo u tehnološki najnaprednijem vremenu, ali i vremenu u kojem je pojava autoimunih bolesti češća nego ranije. Uzrok tome je udaljavanje od tradicionalnog i prirodnog načina života i zdrave prehrane", smatra Irena Brbić, koja već više od 10 godina proučava dobrobiti fermentirane hrane i beskvasnog kruha za organizam.

Brbić se, kao homeopatkinja, posvetila bavljenju terapijom koja uklanja alergije i resetira organizam. Tijekom prakse, radeći s desetak pacijenata na dan, uvidjela je da većina njih (oni bez celijakije) koji pate od intolerancija/alergija nije zapravo alergična na gluten, mlijeko, jaja, druge biljne i životinjske proteine, već su patili zbog lošeg utjecaja dodataka, stabilizatora, antibiotika, pesticida, herbicida, pojačivača okusa i svega što dolazi s industrijski obrađenom hranom.

"Kod mnogih kroničnih bolesti stanje disfunkcije počinje upravo u crijevima. Iako se dosta priča o važnosti crijevnog mikrobioma na ukupno zdravlje, rijetko smo svjesni koliko je važan i za optimalno funkcioniranje uma i pamćenja. Zadnji podaci govore da nisu samo iritabilni kolon, celijakija, Crohnova bolest i druge bolesti povezane s probavom već i Alzheimerova i Parkinsonova bolest, autizam, ali i mnoge druge bolesti modernog doba", dodaje Brbić.

Prije otprilike 4 godine otkrila je strast za pripremanje kruha i slastica od fermentiranog tijesta. Od tada uzgaja i hrani svoj starter.

"Prihvaćanje fermentirane hrane kao redovite dnevne prehrane ima velik učinak na zdravlje. Trebamo pokrenuti revoluciju u načinu na koji živimo i kako se hranimo i time spriječiti nastanak mnogih, prije svega autoimunih bolesti današnjice", pojašnjava Brbić.

Već dulje svoj entuzijazam, recepte i savjete dijeli na društvenim mrežama, a nedavno joj se rodila ideja da je ipak najvažnije educirati djecu i mlade te je odlučila organizirati besplatne radionice u osnovnim školama.

Zašto je kruh od kiselog tijesta puno bolji izbor od onog iz kvartovske pekarnice?

Kiselo tijesto sadrži bakterije laktobacile, koji su zaslužni za njegovu sporu fermentaciju, a te bakterije nam pomažu i grade mikrobiotu kako bismo mogli sve u kruhu iskoristiti i apsorbirati. Takva fermentacija smanjuje udio glutena i povećava rezistentni škrob odgovoran za kontrolu šećera u krvi. Sourdough, prirodno fermentirani kruh, u usporedbi s kruhom iz trgovine znači lakšu probavu i pozitivnu promjenu crijevne mikrobiote.

"Izrada kruha je osobito terapeutska za osobe s ADHD-om ili u spektru autizma jer se svakodnevno suočavaju sa senzornim preopterećenjem. Dodir, miris, okus i osjećaj nečeg sigurnog, umirujućeg i lijepog, uz način da se izrazimo - naprosto su nevjerojatni", tvrdi.

Priprema startera za kruh je odlična životna lekcija djeci i može se učiti od najranijih dana. Uključivanje u pripremu startera ili pečenje kruha pruža današnjoj djeci niz korisnih vještina koje im mogu pomoći tijekom odrastanja, ali i kasnije u samostalnom životu. Ovakvo učenje kroz praksu potiče samostalno istraživanje i donošenje zaključaka, povezivanje s obitelji, poštovanje hrane i procesa nastanka hrane, preuzimanje odgovornosti za vlastito zdravlje, njegovanje upornosti, strpljenja i fokusa, što današnjoj djeci i mladima, ali i odraslima, najviše nedostaje. 

"Pripremam hranu s posebnom posvećenošću i odanošću, a pritom poštujem svaki korak jer svaka namirnica i izrada ima svoj posebni ritam. Pravljenje kruha uključuje sva naša čula i, naravno, bez dobrog planiranja, nema ništa", izjavila je Irena na prvoj radionici.

"Osim što su djeca bila jako zainteresirana za izradu kiselog kruha i njegove koristi za zdravlje, uživala su mijeseći svatko svoje tijesto. Taktilno im je to odgovaralo, a čak je jedno senzorički preosjetljivo dijete s užitkom mijesilo, a inače izbjegava dodirnuti puno toga", ispričala je Brbić nakon dvodnevne radionice. Prvi dan su mijesili tijesto, ostavljali ga da miruje i nakon svakih pola sata ga ponovno mijesili, a drugi dan su ispekli svatko svoj kruh.

Iduće radionice održat će se 28. travnja u OŠ Samobor - Smerovišće te u svibnju u OŠ Mladost u Lekeniku, u područnoj školi Pešćenica.